Share
Tweet
Share
Send to friend

Što nam znači tečaj od 7,53 kune?

Što nam znači tečaj od 7,53 kune?

To je sjajan uspjeh za Hrvatsku.

Ispunili smo sve uvjete na koje smo se obvezali prije godinu dana, i to usprkos pandemiji Covida-19 prenosi Novac.hr

Sigurno da će ta činjenica utjecati na učvršćivanje i jačanje naše reputacije na međunarodnim i domaćim financijskim tržištima, ali i šire od toga, jer i svi drugi investitori vide da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Paritet je očekivan i na razini tržišnih odnosa. Očekujem da ćemo ispuniti kriterij stabilnosti tečaja, kao i preostale kriterije, pa tako i fiskalne. O samom datumu ne bih spekulirao, no očekujem da ćemo biti u skupini zemalja koje su kratko boravile u ERM-u 2 - rekao je jučer ministar financija Zdravko Marić o ulasku Hrvatske u mehanizam koji se često opisuje kao “čekaonica za euro” i utvrđeni tečaj od 7,5345 kuna za 1 euro.

Što poduzetnici, izvoznici i analitičari misle o tome?

“Kao jedan od vodećih izvoznika, Pliva svakako podržava ulazak Hrvatske u eurozonu jer će to pridonijeti smanjivanju valutnih rizika, povoljnijim cijenama zaduživanja za hrvatsko gospodarstvo i privlačenju investicija, pa pozdravljamo sve korake koji nas približavaju tom cilju, a ulazak kune u ERM 2 svakako je značajan pomak.

Jednako tako, dugoročno gledajući, vjerujemo da će ovo pridonijeti olakšavanju sklapanja poslova hrvatskih poduzetnika na području EU, poslovanju inozemnih subjekata u našoj zemlji te kvalitetnijoj percepciji poduzetničke klime u Hrvatskoj”, komentar je predsjednika Uprave Plive Hrvatska Mihaela Furjana u povodu ulaska Hrvatske u tečajni mehanizam ERM 2 (European Exchange Rate Mechanism), a njegovo pozitivno mišljenje dijeli i nekolicina naših ostalih sugovornika.

Darinko Bago, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici i bivši prvi čovjek Končar Grupe, rekao nam je da je ta udruga još prije dvije godine donijela deklaraciju kojom se zauzima za ulazak Hrvatske u eurozonu.

Pozitivni učinci

Točno je da smo mi često kritizirali politiku tečaja kune u odnosu na euro i smatrali da je ta politika jedan od krivaca za loš položaj hrvatskih izvoznika u odnosu na međunarodnu konkurenciju. No, baš zbog toga smo utvrdili kako bi uvođenjem eura praktički ‘nestao’ taj faktor tečaja koji nas je u startu stavljao u lošiju poziciju u odnosu na druge euroizvoznike. Osim toga, uvođenjem eura nestao bi naš valutni rizik u odnosu na euro, kao i transakcijski troškovi vezani za konverziju jedne valute u drugu.

Dakle, zadovoljni smo što smo ušli u ERM 2 i nadamo se da ćemo što prije ući i u eurozonu - rekao nam je Bago. Komentirajući utvrđeni paritet po 7,5345 kuna za 1 euro, po kojem bi se vršila konverzija prilikom naknadnog prelaska s kune na euro, šef Hrvatskih izvoznika je ustvrdio da su se “izvoznici već naviknuli na takav tečaj” i da je on u skladu s tržišnim prilikama.


Ono što bih, pak, želio reći jest to da je dobro da u iduće četiri godine imamo stabilnu Vladu i premijera koji je u nekoliko navrata pokazao da zna kako upravljati državom u nezgodnim situacijama. No, nadam se da će i svi ministri koje će ovaj put izabrati biti kompetentni u svojim resorima - rekao nam je Bago.

Hrvoje Stojić, makroekonomist PBZ Croatia osiguranja, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, važnim smatra, pak, to da se Hrvatska ulaskom u ERM 2 obvezuje na niz gospodarsko-financijskih reformi koje će pozitivno djelovati na konkurentnost Hrvatske.

Strah od rasta cijena

Države eurozone su se nekoliko puta opekle u situacijama kada članice eurozone nisu provele potrebne reformske procese kako bi mogle biti konkurentne i pozitivno doprinositi snazi eurozone. Zbog toga sada imaju izričita pravila o tome što svaka država mora napraviti da bi prešla na euro, a sve u cilju osnaživanja gospodarstva države koja prelazi na euro - drži Stojić i dodaje da nema potrebe za komentiranjem utvrđenog pariteta jer postoje procedure prema kojima se on izračunava.

Glavne prednosti prelaska na euro su, smatram nestanak valutnog rizika za korisnike kredita s valutnom klauzulom, kao i transakcijskih troškova vezanih uz konverziju tih valuta u poslovnom i životu građana.

Zdenko Adrović, glavni direktor Hrvatske udruge banaka, naglašava da će banke izgubiti nekoliko milijardi prihoda godišnje na ime prihoda od transakcijskih međuvalutnih procesa, ali da će koristi za čitavo gospodarstvo, a na kraju i za banke, biti višestruko veće.

On je ponovio da će prelaskom na euro nestati valutni rizik za kredite u eurima, kao i transakcijski troškovi, te da država, poduzeća i građani mogu očekivati niže kamate.

Kada je riječ o strahu zbog rasta cijena, ministar Marić je ustvrdio da će se pet mjeseci prije konverzije uvesti paralelna objava cijena u kunama i eurima, ali i da su u drugim državama cijene rasle u prosjeku za 0,23 posto.

 

Izvor: Novac.hr

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.