Share
Tweet
Share
Send to friend

Financijska imovina građana uvećana za više od 43 milijarde kuna

Iz statistike se ne može iščitati kako su raspoređene razne klase financijske imovine kućanstava. Ne znamo koliko građana uopće nema štednje, a koliki dio otpada na razmjerno mali postotak kućanstava.

Financijska imovina građana uvećana za više od 43 milijarde kuna

S obzirom na dinamiku inflacije i plaća, za većinu hrvatskih građana ova će godina biti godina pada standarda.

I službene procjene Vlade upućuju da će nakon realnog rasta prosječne plaće u prošloj godini (u 12-mjesečnom prosjeku 2,7) očekivani nominalni porast plaća u ovoj biti manji od rasta cijena odnosno troškova. No dok većinu stanovništva očito čeka pad raspoloživog dohotka, a u Vladi obećavaju da će u svom daljnjem djelovanju posebno imati na umu najranijivije skupine i njihovu zaštitu, najnovije HNB-ove brojke o stanju financijske imovine i obveza sektora kućanstava pokazuju da su u ovu godinu ona, ukupno gledano, ponovno ušla s većim neto financijskim “bogatstvom”, objavio je poslovni dnevnik.

Koliko štednje

Najnovija statistika financijskih računa, koju u HNB-u ažuriraju tromjesečno, odnosi se na 2021. godinu. Za sektor kućanstava podaci kažu da je njihova financijska imovina lani porasla za 49 milijardi, na ukupno 586 milijardi kuna, s tim da su im istodobno obveze povećane za znatno manjih 5,5 milijardi, na 156 milijardi.

Naravno, ta slika ne daje odgovor kako su razne klase financijske imovine raspoređene; koliko građana uopće nema štednje, pogotovo ne one raspoložive i po potrebi unovčive, a koliko od 292 milijarde kuna depozita na kraju 2021. otpada na razmjerno mali postotak kućanstava.

Kako bilo, stavka “gotovina i depoziti” poslovično je najveća u financijskoj imovini stanovništva, a tijekom prošle godine ona je “podebljana” za oko 25 milijardi, na spomenute 292 milijarde. Od ostalih oblika financijske imovine građana najveća je vrijednost, više od 165 milijardi, u mirovinskoj štednji i osiguranjima, kod kojih se stanje u odnosu na godinu prije povećalo za oko 16 milijardi. Kad je posrijedi mirovinska štednja, u nju se praktično automatizmom u privatne fondove (obvezne i dobrovoljne) godišnje slijeva više od šest milijardi kuna. Lani je solidan iznos prirasta imovine došao i kao rezultat rasta vrijednosti njihova portfelja (vrijednosnih papira), a u tom pogledu ova bi godina mogla biti slabija.

Istodobno, prošle godine povećale su se i financijske obveze stanovništva, i to uglavnom po kreditima koji su porasli sa 142,4 na nepunih 148 milijardi kuna. U konačnici je tako neto financijska imovina svih kućanstava povećana za 43,5 milijarde kuna ili 11 posto, na 430 milijardi. To je ujedno gotovo 76 milijardi kuna više nego u pretpandemijskoj 2019.

Izvor: poslovni dnevnik

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.