Share
Tweet
Share
Send to friend

Jeste li čuli za pojam ‘percipirana inflacija’?

I zašto je u Hrvatskoj tako izražena?

Jeste li čuli za pojam ‘percipirana inflacija’?

Prema studiji kreditnog osiguravatelja Allianz Tradea, stopa inflacije koju percipiraju stanovnici Njemačke u svibnju je iznosila 18 posto, što je gotovo tri puta viša od službeno izračunate inflacije od 6,1 posto.

Percipirana inflacija snažno je porasla i u Hrvatskoj, a krajem 2021. premašila je 24 posto, što je znatno više od ostvarene stope potrošačke inflacije od 3,8 posto u listopadu, naveli su analitičari u HNB-ovom blogu “Inflacija i percepcija inflacije u Hrvatskoj”, objavljenom prije nego što je ona zaista podivljala, piše tportal.

Općenito, percipirana inflacija smatra se višom od izmjerene, navodi se u njemačkoj analizi, no trenutna dinamika produbila je jaz između percipirane i stvarne inflacije.

“Postoji velik jaz između percipirane i stvarne inflacije, posebno u Njemačkoj”, kaže Jasmin Gröschl, viši ekonomist u Allianz Tradeu. U eurozoni u cjelini te dvije vrijednosti razlikuju se oko devet postotnih bodova, a u Njemačkoj oko jedanaest.

”To nije beznačajno, jer percipirana inflacija ima snažan utjecaj na potrošače, primjerice na njihovo ponašanje. Ova razlika igra važnu ulogu za gospodarstvo i tvrtke, kao i za politiku kamatnih stopa”, kaže Gröschl.

Stručnjaci su istražili i razloge za ovo visoko odstupanje povezano sa sastavom košarice i ponašanjem potrošača. Sukladno tome, oni obraćaju više pozornosti na promjene cijena proizvoda koje često kupuju, poput hrane i pića, goriva ili drugih artikala u supermarketu.

“Ako te cijene porastu iznad prosjeka, ljudi imaju osjećaj da je inflacija mnogo viša”, navodi Gröschl. Dok kupujemo dobra i usluge i zapažamo koliko koštaju, stvaramo sliku o tome koliko se cijene mijenjaju i kojom brzinom.

No naša percepcija često se ne poklapa sa službenim podacima o inflaciji. Zašto je to tako?

Duže pamtimo povećanje cijena. Premda uglavnom manje primjećujemo stabilne cijene ili one u padu, i one su uključene u izračun prosječne stope inflacije.

Redovitim gotovinskim plaćanjima posvećujemo više pozornosti nego neredovitim kupnjama i izravnim terećenjima računa. Kada razmišljamo o inflaciji, često imamo na umu cijene dobara i usluga koje najčešće kupujemo, kao što su benzin, kruh ili šišanje.

Ako te cijene natprosječno porastu, mogli bismo precijeniti stvarnu stopu inflacije. Nasuprot tomu, promjene cijena dobara i usluga koje rjeđe kupujemo (npr. automobila i pokućstva) ili koje plaćamo izravnim terećenjem bankovnih računa (npr. mjesečne najamnine ili premije osiguranja) mogu manje utjecati na našu percepciju stope inflacije, piše ekonomist Ivan Vidas s portala Insolve.hr.

Svatko od nas izložen različitoj stopi inflacije. Ako cijene benzina porastu mnogo više od cijena drugih dobara i usluga, osobama koje često koriste automobil može se činiti da je stopa inflacije viša od izmjerene stope jer oni troše na benzin više od prosjeka. Netko drugi možda će imati osjećaj da je inflacija niža od izmjerene stope jer cijene proizvoda koje često kupuje rastu manje od prosjeka.

Takve razlike u percepciji mogu se pojaviti među različitim demografskim skupinama u populaciji.

Znatne razlike između percipirane i izmjerene inflacije mogu nastati osobito u doba velikih promjena, poput uvođenja eura. Te razlike čak mogu narušiti povjerenje građana u službenu statistiku. U mnogim državama europodručja prelazak s nacionalne valute na euro bio je povezan s iznimno visokom percipiranom inflacijom.

Problem je u tome što stopa inflacije mjeri promjene cijena za cijelu Hrvatsku, kao da su svi stanovnici jedno veliko kućanstvo, dok u stvarnosti svako od njih ima svoju inflaciju, što znači da postoji njena distribucija: nekima je ona manja od referentne stope, a nekima veća.

Izvor: tportal

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.