Share
Tweet
Share
Send to friend

Nakon ‘tihih otkaza’ na tržište rada je stiglo ‘glasno odustajanje’

Glasno odustajanje je demonstrativno i jasno. U ovom slučaju frustrirani zaposlenici si daju oduška pred poslodavcima, kolegama i na društvenim mrežama te pokazuju da su nezadovoljni.

Nakon ‘tihih otkaza’ na tržište rada je stiglo ‘glasno odustajanje’

Čuli ste za ‘tiho odustajanje‘? Jedan od glavnih trendova koji je prošle godine preplavio tržište rada i uzrokovao probleme poslodavcima dobio je novu formu. Odustajanje ostaje u fokusu, no umjesto tihog, ovog puta ono je glasno, piše Lider!

Naime, takozvani ‘loud quitting‘ je novi buzzword koji obilježava trend koji se širi poslovnom scenom, a prema izvješću američke analitičke i savjetodavne tvrtke Gallup o stanju zaposlenosti za 2023., čak 18 posto anketiranih zaposlenika diljem svijeta aktivno su prihvatili ovaj trend, prenosi Business Insider. Prema izvješću takozvani ‘loud quitteri‘ su osobe koje su aktivno neproduktivne i nezadovoljne na poslu, a za razliku od ‘tihog odustajanja‘, ovaj je trend puno opasniji i mogao bi imati puno veće posljedice za pojedine tvrtke. Zašto?  

‘Loud quitting‘ vs. ‘tiho odustajanje‘

Prije svega, važno je razjasniti koja je razlika između tihog i glasnog odustajanja?

I jedan i drugi trend možemo pripisati frustraciji zaposlenika koja je najčešća zbog osjećaja podcijenjenosti, iskorištavanja ili nedostatka prilika – posebno onih mlađih koji jednostavno imaju nešto drugačija očekivanja od posla i poslodavaca.

No, ono što čini osnovnu razliku između ova dva trenda jest način na koji zaposlenici žele izraziti svoju frustraciju. U tihom odustajanju zaposlenik ostaje zaposlen, iako ga odrađuje s minimalno ulaganja - odnosno bez ulaganja dodatnog napora ili onih ponekad očekivanih jedan posto više. Moglo bi se reći da ti zaposlenici pasivno-agresivno pokazuju svoje nezadovoljstvo.

S druge strane, glasno odustajanje je demonstrativno i jasno. U ovom slučaju frustrirani zaposlenici si daju oduška pred poslodavcima, kolegama i na društvenim mrežama te pokazati da su nezadovoljni. Često podrazumijeva i otvoreno pokazivanje spremnosti za pronalaskom novog posla. Ponekad služi kao strategija pregovaranja u kojoj će zaposlenik glasno iznijeti svoje primjedbe s ciljem da mu nadređeni ponudi neke bolje uvjete.

No, najvažnije da oni koji ‘glasno odustaju‘ mogu aktivno potkopati ciljeve poslodavca i naštetiti brendu kada je u pitanju privlačenje novih zaposlenika, kaže Jim Harter, glavni autor Gallupova izvješća.

– Oni su odvojeni od organizacije, ali i emocionalno protiv organizacije, i bit će glasni oko toga. Zaposlenici koji glasno daju otkaz imat će puno veću vjerojatnost da će vrlo brzo prihvatiti drugi posao ako on postane dostupan, a za to im neće trebati toliko novca – objasnio je.

Opasniji od ‘quiet quittinga‘?

A iako bi i za ovu pojavu mnogi rekli da se ne radi o ničem novom, trend je dobio na snazi jer se sve više zaposlenika osjeća preopterećeno i pod stresom. Nedavni podaci LinkedIna otkrili su da se 66 posto radnika osjeća preopterećeno i podcijenjeno te, posljedično, nije osobno predano svom poslu.

Konkretno, Gallup, koji već nekoliko godina prati fenomen aktivno neangažiranih zaposlenika, navodi nekoliko razloga za pojavu takvog trenda: nezadovoljstvo zbog neusklađenosti uloga i primanja, gubitak povjerenja u poslodavca, no najčešće je loš menadžment.

Sve ovo, osim što pokazuje da ‘klima‘ na brojnim poslovima ne puše u smjeru zaposlenika i da se nešto treba promijeniti jer mlađe generaciju počinju činiti sve veći postotak radne snage, ni podatak koji pokazuje da ukupno ima 18 posto zaposlenika koji ‘glasno odustanu‘ i njih 59 posto koji ‘tiho odustaju‘ nije bezazlen. Naime, Gallup procjenjuje da niska angažiranost zaposlenika košta globalno gospodarstvo 8,8 bilijuna dolara i čini devet posto globalnog BDP-a.

Osim toga, još jedan razlog zašto bi ovaj trend mogao biti opasniji za poslodavce od ‘tihog odustajanja‘ je to što oni koji su glasniji imaju veći utjecaj na ostale zaposlenike. Kao što je već spomenuto, širenje frustracije u tvrtki, pa i otvoreno pokazivanje nezadovoljstva izvan nje, ne samo da može potaknuti nezadovoljstvo kod zaposlenika koji o tome do sada nisu razmišljati, već može i ozbiljno naštetiti brendu tvrtke. A u vrijeme kada je brend i ugled tvrtke jedno od najjačih snaga tvrtki… vrijedilo bi razmisliti o mogućoj šteti koju ‘loud quitteri‘ mogu uzrokovati.

Izvor: Lider

 

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.