Share
Tweet
Share
Send to friend

Prestanite si ‘pucati u nogu’: Izbjegnite ove pogreške na razgovoru za posao

Nedovoljna pripremljenost, učestalo odgađanje ili pomicanje termina razgovora i drugi ’krivi koraci’ koji nas mogu udaljiti od željenog posla.

Prestanite si ‘pucati u nogu’: Izbjegnite ove pogreške na razgovoru za posao
Kao da razgovori za posao sami po sebi nisu stresni, svim tražiteljima zaposlenja na kraju razgovora se po glavi vrti isto pitanje: “Što sam krivo napravila?”.
 
Možda ste sve odradili besprijekorno i kandidatkinja ste broj 1, ali ta sumnja vas i dalje izjeda. Jednostavno znate da ste pogriješili, znate da je bilo loše, znate da ste propustili ovu šansu. Možda ste prestrogi prema sebi, a možda ste doista počinili krucijalne greške na razgovoru za posao i sabotirali vlastite šanse.
 

Na razgovoru nećete dobiti “znak” da ste pogriješili

 
Činjenica je da je moguće da ste svojim postupcima ‘uprskali’ razgovor za posao, ali i da nije problem u vama nego se poslodavac već odlučio za drugog kandidata, za što vam šansa svakako raste s brojem ljudi koji su intervjuirani prije vas.
 
Fanika Ivaković, psihologinja i HR konzultantica, u razgovoru za women in adria je otkrila kako znati da niste bili uspješni na razgovoru.
 
Za početak, Ivaković je istaknula kako vam osobe koje se bave selekcijom kandidata u pravilu neće dati nekakav “signal” ili vam otvoreno reći da niste zadovoljili. No, u situacijama kad to rade, njihov bi zadatak trebao biti navesti posao za koji biste bili dobri.
 
“Često su i kandidati sami svjesni da neke pozicije nisu za njih pa na pitanje kakve poslove traže dobijemo odgovor da i jesu u potrazi za drugačijim pozicijama koje su više u skladu s njihovim interesima i sposobnostima”, rekla je. “Nastojimo nekada sugerirati osobi što bi bilo dobro za nju iz želje da pomognemo i da osoba što prije nađe mjesto koje će ju ispunjavati i gdje će biti zadovoljna.”
 

“Prva procjena u pravilu nije kvalitetna”

 
Ipak, tvrtke u pravilu nemaju visok broj otvorenih pozicija, stoga se oslanjaju na to da će se po završetku postupka kandidatima javiti s povratnim informacijama, bez sugestija. Suzdržat će se i kad je na samom razgovoru očito da kandidat nema očekivanja u skladu s onime što poslodavac može ponuditi. No, Ivaković smatra da je to pogrešno.
 
“Bilo bi u redu od intervjuera da kaže što pozicija uistinu uključuje, može li se napredovati i što se od novog zaposlenika očekuje. Tako je i kandidatu lakše odustati od nečega za što vidi da nije u skladu s njegovim očekivanjima.”
 
Budući da su i intervjueri ljudi, ni oni tijekom razgovora ne mogu uvijek procijeniti vide li kandidata na traženoj poziciji. “Potrebno je uzeti u obzir sve, uključujući i dojam kolega koji su s nama na razgovoru, rezultate testiranja i, naravno, želje i očekivanja kandidata.”
 
Ivaković upozorava i kako kvalitetna procjena u pravilu nije ona prva, već je potrebno razmisliti i biti 
 

Izbjegavajte ove greške na razgovoru za posao

 
Svoje šanse kandidati mogu pokušati procijeniti tek temeljem vlastitog ponašanja i mogućih grešaka, a Ivaković navodi sljedeće greške na razgovoru za posao koje će vrlo vjerojatno za vas imati nepovoljan ishod:
 
  • ne znate za koju tvrtku ili posao ste se prijavili, niste proučili oglas i opis posla
  • izjavili ste nešto poput “radit ću bilo što, samo da me primite” – time niste pokazali motivaciju za određeno radno mjesto i objasnili što možete ponuditi
  • nabrajate poželjne vrline prema savjetima iz različitih članaka, umjesto da doista promislite u čemu ste dobri, a u čemu niste
  • kad vas se upita o idealnom radnom mjestu, izjavili ste nešto poput: “Bilo bi idealno da ne radim ništa, a primam plaću”
  • nekoliko ste puta odgodili ili pomaknuli termin intervjua, zbog čega ostavljate dojam nepouzdane osobe
  • niste se pripremili za razgovor i ne znate odgovoriti niti na uobičajena pitanja, poput predstavljanja, očekivane plaće, primjer konflikta…
 
Ako mislite da tim koji vodi razgovor ne zna da “ukrašavate” svoje vrline i sposobnosti, u krivu ste.
 
“Kada govorimo istinu naše cijelo tijelo potvrđuje to što govorimo, a svaki sugovornik voli istinu i autentičnost”, pojasnila je Ivaković. Neverbalna komunikacija je puno moćnija no što mislite.
 
Izvor: women in adria

We use cookies to enhance your experience. By continuing to visit this site you agree to our use of cookies. Learn more.