Ustavnopravni stručnjaci, politička oporba, sindikati i HHO pokrenut će ocjenu ustavnosti ovog zakona koja će gotovo sigurno dovesti do njegovog ukidanja.
Zakon o javnom okupljanju bez ikakve dvojbe je zakon koji razrađuje temeljna ljudska prava i slobode i za njegovo donošenje potrebna je većina glasova svih zastupnika, znači najmanje 77, izjavio je šef katedre Ustavnog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta Branko Smerdel.
Da oko toga nema nikakve dvojbe rekao je u potpunoj suglasnosti sa Smerdelom i profesor Ustavnog prava na osječkom Pravnom fakultetu Zvonimir Lauc.
Parlamentarci iz saborske manjine već tri dana najavljuju da će Zakon o javnom okupljanju osporiti pred Ustavnim sudom, ne zbog samog sadržaja, već zbog toga jer je donesen sa samo 76 glasova, a ne potrebnih 77. Klub zastupnika SDP-a čeka samo objavu Zakona kako bi zatražili od Ustavnog suda njegovo ukidanje.
Ukidanje zakona, tražit će i neki sindikati, ne samo zbog nedovoljno glasova. Prema Ustavu, naime, za donošenje tzv. organskih zakona, pa i njihovih izmjena, kojima se razrađuju temeljna ljudska prava i slobode potrebna je većina glasova svih zastupnika. Članak 42. Ustava kojim se svakome priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u trećoj je glavi Ustava "Zaštita ljudskih prava i sloboda" i drugom odjeljku s nazivom "Osobne i političke slobode i prava".
Prijedlog za formalnu ocjenu ustavnosti Zakona o javnom okupljanju podnijet će i Hrvatski helsinški odbor za zaštitu ljudskih prava, koji je prije godinu i pol dana srušio pred Ustavnim sudom izmjene Kaznenog zakona jer nisu donesene potrebnom natpolovičnom većinom glasova svih zastupnika.
Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski smatra upravo Zakon o javnom okupljanju oglednim primjerom zakona koji se odnosi na ljudska prava. Dodaje još da mu se u osporavanju Kaznenog zakona pridružio tadašnji oporbeni zastupnik Vladimir Šeks.
Budući da je sada upravo Šeks kao predsjednik Sabora proglasio da je Zakon o okupljanju donesen dovoljnom većinom od 76 glasova, Puhovski se nada da će se sada naći u drugom društvu. I želja mu se ispunila. Zastupnički zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona jači je od prijedloga. Naime, u slučaju zahtjeva postupak je automatski pokrenut jer Ustavni sud ne može, kao o prethodnom pitanju odlučivati o osnovanosti zahtjeva, kao što to čini kod prijedloga.
(V.K.) Izvor:
