Žene su u Hrvatskoj u prosjeku manje plaćene od muškaraca, njihova prosječna neto plaća u 2004. bila je oko 11 posto ili 456 kuna manja nego li prosječna plaća muškaraca.
Prosječna plaća muškaraca zaposlenih u pravnim osobama u 2004. iznosila je 4.341 kunu naspram 3.885 kuna koliko je bio prosjek neto plaća žena, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku o prosječnim plaćama zaposlenih po spolu u 2004.
Statistika obuhvaća plaće zaposlenih u radnom odnosu bez obzira na vrstu toga odnosa i duljinu radnog vremena, a uz uvjet da su radili svih 12 mjeseci u godini.
U 2004. prosječna je neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj iznosila 4.143 kune, iz čega proizlazi da su prosječne plaće muškaraca bile 4,8 posto veće, a žena 6,2 posto manje od prosjeka svih zaposlenika.
Ipak u statistici neto plaća prema spolu treba imati na umu i elemente kao što su broj zaposlenih, podjela na tzv. muška i ženska zanimanja, različite strukture zaposlenosti po pojedinim djelatnostima, obrazovanje, stručnu osposobljenost, itd.
Promatrano prema djelatnostima, žene su imale prosječnu neto plaću veću od muškaraca u samo tri djelatnosti - proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova, skupljanju, pročišćavanju i distribuciji vode, te iznenađujuće, u dominantno muškoj djelatnosti, građevinarstvu.
Naime, u toj djelatnosti u kojoj je udio muškaraca gotovo 88 posto, prosječna plaća žena koje su ipak najviše zaposlene u administraciji bila je 3.554 kune ili 72 kune više od prosjeka muškaraca (3.482 kune).
Nešto manje, za 64 kune, bila je viša prosječna plaća žena zaposlenih u proizvodnji medicinskih i preciznih instrumenata (3.951 kunu, naspram prosjeka muškaraca od 3.851 kunu), a tek 25 kuna u djelatnosti pročišćavanja i distribucije vode (4.121 kune prosjek žena, a 4.096 kuna prosjek muškaraca).
Razlika pak u djelatnostima u kojima su plaće muškaraca veće od plaća žena kreću se od nešto više od sto kuna pa do više od četiri tisuće kuna.
Najveću razliku statistika je registrirala u zračnom prijevozu, gdje je prosječna neto plaća muškaraca od 9.676 kuna za 4.577 kuna veća od prosjeka plaće žena (5.099 kuna). To se pak može obrazložiti činjenicom da muškarci uglavnom rade kao piloti, a žene su tradicionalno stjuardese, šalterske službenice, i sl.
Nešto više razlike u prosječnim plaćama bilježe se i primjerice u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme (prosjek plaća muškaraca je gotovo 1.900 kuna veći od žena), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi gdje je prosjek plaće muškaraca 5.600 kuna, a žena 4.494 kuna.
I u nekim tipično "ženskim djelatnostima" plaće žena niže su od plaća muškaraca, kao primjerice u djelatnosti financijskog posredovanja, gdje je udio žena oko 71 posto u ukupnom broju zaposlenima u toj djelatnosti, ali im je prosječna plaća od 5.615 kuna za 1.434 kune manja od prosjeka muškaraca (7.049 kuna).
U obrazovanju gdje su tri četvrtine zaposlenih žene plaće žena od 4.208 kuna bila je za 835 kuna manja od prosječne plaće muškaraca (5.043 kune).
U djelatnosti koja je i inače po plaćama ispod prosjeka, proizvodnji odjeće, gdje je 87 posto zaposlenih žena prosječna plaća muškaraca iznosila je 2.914 kuna, a žena 2.167 kuna, ili 747 kuna manje.
(Hina)
