U Hrvatskoj postoji 280 strukovnih škola koje polazi oko 130.000 učenika. No, prema Strategiji razvoja obrazovanja do 2010. Hrvatska će morati smanjiti postotak upisanih učenika u programe strukovnog obrazovanja sa 71 na otprilike 45% koliko je u Europi.
Između ostalog, u pripremi je i prijedlog nacrta zakona o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, čija je osnovna novina osposobljavanje koje se neće nužno vezati uz formalno obrazovanje. Tako će primjerice pojedine skupine koje nisu završile osnovno obrazovanje moći steći određene kompetencije kako bi postale što konkurentnije na tržištu rada.
Novi prijedlog zakona temelji se na dostupnosti strukovnog obrazovanja, fleksibilnosti, partnerstvu s javnim i gospodarskim sektorom, usklađenosti s potrebama tržišta rada, stjecanjem profesionalnih kompetencija, osiguranjem kvalitete te jasnim kriterijima u financiranju.
Proces će nadgledati država, ali i lokalna samouprava, udruge poslodavaca i obrtnika, koje bi trebale poticati tržišno interesantnije smjerove. U Hrvatskoj obrtničkoj komori smatraju kako je povezivanje teorije i prakse izrazito važno, kako bi se mlade odmah pripremalo za sudjelovanje na tržištu rada.
To najbolje potvrđuju i rezultati HOK-ova upitnika kojima se ispitivala pripremljenost pripravnika za rad u tvrtkama, nakon srednje škole. Pa, iako rezultati nisu reprezentativni prosječna ocjena pripravnika je 2,84, a najlošije su bili ocijenjeni konobari i ugostitelji.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
