Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore prihvatio je na sjednici u Vinkovcima koncem prošlog tjedna posebnu listu proizvoda u domaćoj radinosti i usluga koje se mogu obavljati kao sporedna zanimanja, a koju resorni ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić treba potvrditi najkasnije do 10. listopada, kada istječe zakonski rok.
Time će se, naime, stvoriti preduvjeti za realizaciju srpanjskih izmjena zakona o obrtu kojima je nakon 14 godina u Hrvatsku vraćena mogućnost domaće radinosti i dopunskog zanimanja, kroz koje i zaposleni i umirovljenici mogu ostvarivati dodatni prihod, a za što se nakon 1993. godine moralo otvarati obrt.
Sada se svima otvara mogućnost dodatne zarade, izuzev fizičkim osobama koje već imaju registriran obrt ili slobodno zanimanje i nalaze se u sustavu PDV-a, ili su pak registrirani poljoprivrednici.
Zakon propisuje da se domaća radinost i sporedno zanimanje moraju obavljati isključivo osobnim radom, bez zapošljavanja druge osobe, uz ograničenje ukupnih bruto primitaka do iznosa od 10 prosječnih mjesečnih bruto plaća u razdoblju od siječnja do kolovoza prethodne godine, što temeljem podataka za 2006. godinu iznosi 65.000 kuna.
Što se proizvoda iz kućne radinosti tiče, na listi su se našli oni najjednostavniji, čija izrada ne iziskuje posebne mjere zaštite zdravlja ili sanitarne uvjete, niti prostorije u kojima se izrađuju moraju ispuniti određene minimalno-tehničke standarde, od izrade suvenira, pletenih košara, igrački, suvenira, keramičkih figurica i posuđa, čipki i drugih tkanina.
Kako napominju u HOK-u, to su proizvodi čija izrada predstavlja slobodni obrt, dok je kod sporednog zanimanja potrebno udovoljiti i sve posebne uvjete iz Zakona o obrtu.
Na listi usluga, za koje će se odobravati rad zainteresiranima, niz je jednostavnih kućanskih poslova, od održavanja i popravaka do čišćenja ili piljenja drva, popravka odjeće i obuće, ali i primjerice uzgoj puževa ili prikupljanje ljekovitog bilja ili šumskih plodova poput žira, divljeg kestena, mahovine ili lišaja.
Svi građani koji se odluče za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja, nakon što lista stupi na snagu, što bi najkasnije trebalo biti 10. listopada, prijavljuju se u županijskim uredima za gospodarstvo, odnosno u uredu Grada Zagreba, sa zahtjevom da im se odobri obavljanje dodatne djelatnosti.
U zahtjevu trebaju specificirati koji će proizvod izrađivati ili uslugu pružati, a ako udovoljavaju traženim uvjetima, nadležni će im ured izdati pisano odobrenje za rad.
Ta će se odobrenja voditi u zasebnoj evidenciji pri županijskim uredima za gospodarstvo, koji će ujedno svako odobrenje dostaviti i Poreznoj upravi, koja će odrediti visinu obveza koje će se za dodatni rad plaćati.
Osobe koje su zaposlenici, naime, uz redovni prihod od plaće, za koji poreze i doprinose plaća poslodavac, imali bi dakle dodatni prihod, a obveze državi plaćali bi sami.
Ovisno o tomu odluče li se za plaćanje poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga ili u godišnjem paušalu, odredit će im se i obveza za doprinose.
Ukupni godišnji primici kroz dodatni rad mogu iznositi najviše do 65.000 kuna, a pređe li se taj iznos, zakon nalaže prestanak obavljanja djelatnosti, ali ne u trenutku kada se pređe dopušteni limit, nego u siječnju iduće godine.
Dosada, naime, umirovljene osobe morale su birati između mirovine i dodatnog prihoda, što ubuduće više neće biti slučaj.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
