Cijene hrane u Hrvatskoj u posljednjih su godinu dana, u prosjeku, porasle za nešto više od 8%, što je dvostruko veće poskupljenje od onog koje se, općenito, dogodilo zemljama Europske unije.
To nekontrolirano dizanje cijena, govore statistike europskog statističkog ureda Eurostat, međutim, nije svojstveno samo Hrvatskoj, već i ostalim bivšim tranzicijskim zemljama, pa čak i onima koje se nalaze unutar EU, poput Mađarske.
Tamo je hrana, naime, poskupjela za nevjerojatnih 13 posto.
I dok je stanovnicima EU-a prehrana poskupjela za 4%, izuzeci su, primjerice, Francuska u kojoj se za hranu izdvajati mora tek 1% više nego krajem 2006. godine, kao i Finska, kojoj se dogodio isti postotak poskupljenja.
Šveđani su poskupjeli za 2%, Talijani za 4%, a Slovenci, s druge strane, za 11 posto.
U Bugarskoj se dogodilo najveće poskupljenje prehrane, za čak 21%, a slijede Baltičke zemlje s prosjekom od 10 do 15%, te Češka i Hrvatska, sa svojih 7, odnosno 8 posto skupljom hranom.
Činjenica je, međutim, da je Hrvatska već imala najskuplju hranu u regiji, što znači da čak i dvostruko veća poskupljenja u regiji od naših ne znači da neki proizvod i dalje vani neće biti jeftiniji nego u Hrvatskoj.
Primjerice, lani su cijene hrane, pića i duhanskih proizvoda u Hrvatskoj bile na razini onih u Španjolskoj, Portugalu i nizozemskoj, odnosno, samo 11% niže od prosječnih cijena u EU.
Istovremeno su bile 15% više nego u Crnoj Gori, 18% više nego u BiH, a 22% veće nego u Srbiji.
Općenito, gledajući na ono što se s prosječnim dohotkom može staviti u potrošačku košaricu, hrvatski građani na hranu moraju potrošiti 40% prihoda, stanovnici EU 12,7 posto.
Usporedbe radi, podaci su Austrijske radničke komore, najsiromašnije obitelji u Austriji troše 17,2% svojih prihoda na hranu, najbogatiji Austrijanci pak 9,3 posto. (A.T.)
Izvor:
Novi list
