Europski socijalni sustav danas je stabilniji nego ikada prije, ali se mora dodatno ojačati kako bi se uspješno suočavao s izazovima globalizacije, navodi se u novoj studiji. Studiju pod nazivom "Je li europski socijalni sustav spreman za globalizaciju", izradili su stručnjaci sa London School of Economics i stručnjaci iz Europskog centra za političke studije.
Iako se globalizacija često razmatra isključivo u okvirima trgovinske razmjene, stručnjaci napominju da se ona treba promatrati kao multidimenzionalni fenomen. Protok kapitala i kretanje cijena valuta jednako su važni pokazatelji globalizacije, a tome treba pridodati još niz ostalih čimbenika. Međutim najčešće spominjana tema među zaposlenima diljem Europe tiče se utjecaja globalizacije na tržište rada.
Europski povjerenik za zapošljavanje i socijalnu politiku Vladimir Špidla istaknuo je da pojam globalizacije kod mnogih građana Europe izaziva tjeskobu.
"Zabrinuti su za svoja radna mjesta i mirovine. Međutim jak socijalni sustav i napredak u globalnoj ekonomiji ne proturječe jedno drugome. Zapravo, moraju biti usklađeni. Ukoliko se na ispravan način pripremimo, investiramo kapital i primijenimo stečena znanja, svi ćemo profitirati od globalizacije", dodaje Špidla.
Autori studije posebno su poglavlje posvetili utjecaju outsourcinga na tržište rada i plaće. Podaci europskog Odbora za ekonomsku politiku (EPC) pokazuju kako je do sada zbog primjene outsourcinga u Europi izgubljeno oko 6% radnih mjesta.
Osim toga, prema europskim pokazateljima outsourcing unosi promjene na tržištu ponude i potražnje za radnicima što može utjecati na raspodjelu i visinu plaća te razlike u udjelu zaposlenosti visokoobrazovanih i onih s nižim stupnjem obrazovanja. Zbog toga je potrebno donijeti odluke kojima će se stvoriti ravnoteža na tržištu i uvjeti za osposobljavanje radnika nižeg stupnja obrazovanja kojima outsourcing predstavlja određenu prijetnju.
Nezaposlenost glavni prioritet
Možda još ozbiljnija prijetnja ili prilika niže kvalificiranim radnicima, svjetski je trend modernog doba – migracije. Donošenje migracijskih politika ključno je za sve države budući da strani radnici već uspješno nadoknađuju nedostatak stručnjaka s kojima se pojedine zemlje suočavaju. Osim toga, migranti utječu na razvoj svojih domicilnih zemalja tako što šalju novac svojim obiteljima.U središtu pozornosti opet su niže kvalificirani radnici kojima migranti "oduzimaju" radna mjesta rušeći cijenu rada, dok su druge strane upravo takvi radnici čine većinu migrantske populacije.
Relativno visoka nezaposlenost u pojedinim europskim zemljama nalazi se na listi prioriteta za uspostavljanje stabilne socijalne politike u EU. Stoga je 2005. i Lisabonska agenda postavila dva glavna cilja: ekonomski rast i suzbijanje nezaposlenosti. Međutim, autori upozoravaju kako stručne studije i službeni podaci ukazuju na potrebu sveobuhvatnih reformi tržišta rada želi li se ono značajnije razvijati.
Rast stope relativnog siromaštva
Također potrebno je istaknuti da globalizacija potiče gašenje, ali i otvaranje novih radnih mjesta, zbog čega se zaključuje da ona donosi socijalnu nestabilnost jer uvjetuje brze prilagodbe na tržištu rada. S druge strane, iako je oblik zapošljavanja na neodređeno vrijeme još uvijek dominantan on više ne pruža dovoljan osjećaj sigurnosti.Na modernom tržištu veću sigurnost pruža uvođenje modela fleksigurnosti uz istodobno jačanje institucija socijalne zaštite i podizanja kvalitete rada.
Unatoč jačanju modela socijalne zaštite nakon 70-ih godina prošlog stoljeća, siromaštvo i dalje predstavlja prijetnju europskom socijalnom modelu. Iako se posljednjih godina stopa apsolutnog siromaštva počela smanjivati, zabrinjava pak porast stope relativnog siromaštva, kojemu su često uzrok nedovoljan broj novih radnih mjesta i zastarjeli edukativni sustavi.
Osim toga potrebno je provesti reforme predškolskih sustava za dječju skrb, upozorava se u studiji. Naime dječja je skrb često važan čimbenik zapošljivosti žena, a stručne studije pokazuju da bi povećanje usluga dječje skrbi za 20% u zemljama poput Njemačke, Italije, Španjolske i Nizozemske, rezultiralo rastom stope zaposlenosti žena za otprilike 10 posto.
Unatoč očiglednoj koristi, dječja skrb i se i dalje ne razmatra kao važan čimbenik socijalne politike.
Na temelju raznih podataka i stručnih studija, autori zaključuju kako Europa mora poduzeti reforme na području zapošljavanja, mirovinskog sustava i zaštite od nezaposlenosti, želi li osigurati bolju budućnost za svoje građane. (V.K.)
Izvor:
Europska komisija
