Otvaranje granica te mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja u bilo kojoj zemlji EU sadašnjim maturantima trebali bi biti motiv da se ne koncentriraju na zanimanja koja "prolaze" samo u Hrvatskoj
U srijedu 21. svibnja iz školskih klupa izići će još jedna generacija maturanata – više od 35.000 učenika i učenica.
Neki od njih vlastitom željom ili stjecanjem različitih okolnosti završit će na burzi rada nadajući se poslu od kojeg će moći pristojno živjeti, a drugi, velika većina njih, daljim obrazovanjem na sveučilišnim i veleučilišnim studijima pokušat će ostvariti karijeru kakvu žele.
Mjesta za 30.000 brucoša
Na fakultetima, visokim školama i veleučilištima u cijeloj Hrvatskoj ima mjesta za više od 30.000 brucoša. No, može se očekivati da će, kao i prijašnjih godina, biti jak pritisak zainteresiranih samo na neke fakultete, dok će drugi i nakon drugog roka ostati polupopunjeni.
Već godinama najtraženiji su ekonomski, ravni i filozofski fakulteti te Fakultet političkih znanosti, dok je, primjerice, interes za medicinu oslabio pa se tako događa da pojedini medicinski fakulteti slobodnih mjesta imaju i u drugome upisnom roku.
Tradicionalno je slabo zanimanje potencijalnih brucoša za pojedine studije na PMF-u, metalurški fakultet, Rudarsko-geološko-naftni te pojedine studije na tekstilno-tehnološkim fakultetima, agronomiji, brodogradnji te prehrambeno-tehnološkom fakultetu.
Konkurenti na europskom tržištu rada
Ovogodišnji će brucoši, osim papirnatih potvrda da su završili određene škole, morati raspolagati i određenim znanjem koje će ih učiniti konkurentnima na europskom tržištu rada.
Otvaranje granica i sve žešća konkurencija te mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja u bilo kojoj zemlji EU sadašnjim maturantima trebali bi biti motiv da se ne koncentriraju na zanimanja koja "prolaze" samo u Hrvatskoj.
Osim različitih društveno-humanističkih područja, koja zadnjih godina privlače najviše studenata, okrenuti bi se trebali biotehnologijama, prirodnim znanostima i informatici. (A.T.)
Izvor:
Večernji list
