Dok je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju iznosila 5167 kuna ili 721,6 eura, u Letoniji je porasla na 645 eura, a prosječne plaće u Češkoj i Poljskoj rasle su desetak posto i dostigle 900 eura
Prosječna plaća hrvatskih radnika raste puno sporije od njihovih kolega u novim članicama Europske unije. Na samom vrhu prema stopi rasta nalaze se baltičke države, Bugarska i Rumunjska u kojima su plaće rasle dvoznamenkastim stopama, pokazali su podaci Eurofounda.
Rekorder je Letonija u kojoj je godišnji rast plaća u prvom kvartalu 2008. u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio 28 posto, a slijedi Bugarska s rastom plaća od 24 posto.
Granica od tisuću eura
Za usporedbu, godišnja stopa rasta plaća u lipnju je ove godine u Hrvatskoj nominalno bila viša 6,6 posto, a realno manja 0,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u lipnju iznosila 5167 kuna ili 721,6 eura, u Letoniji je porasla na 645 eura, a u Bugarskoj na 247 eura. Istovremeno, prosječne plaće u Češkoj i Poljskoj rasle su desetak posto, ali na znatno višim razinama.
U Poljskoj je prosječna zarada dostigla 900 eura, a prosječna češka zarada popela se na 924 eura. Hrvatska tako više ne zaostaje samo gospodarski, nego i veličinom plaća u odnosu na nove članice EU, tako da i na tom polju gubi prednost.
Česi i Poljaci se i s manjim rastom zarada od oko 10 posto bliže granici od tisuću eura. Bez obzira na visok tempo rasta zarada stručnjaci upozoravaju da će nova Europa u standardu i zaradama još dugo, najmanje dva desetljeća, sustizati staru, prije svega zato što su novi Europljani krenuli sa znatno nižeg nivoa i još dugo će za njih biti nedostižna prosječna njemačka plaća od tri tisuće eura.
Kupovna moć u Hrvatskoj sve manja
Kupovna moć prosječnog hrvatskog građanina sve manja. Razlog leži u inflaciji koja iz mjeseca u mjesec bilježi sve višu godišnju stopu rasta. Prosječna plaća nominalno raste, ali realno pada i teško da će se sa svojim prosječnim primanjima radnik moći utrkivati s rastom cijena koje rastu sve brže.
U prvoj polovini godine prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 6,2 posto. Gledajući na mjesečnoj razini, u srpnju je stopa inflacije iznosila 7,6 posto da bi se ona u kolovozu popela na 8,4 posto.
Hrvatski građani vole trošiti, baš kao i mnogi građani istočne Europe, a jedini je način zato uzimanja kredita. Svaka hrvatska obitelj duguje 90.973 kune kredita.
Hrvatski radnik lani je u prosjeku zaradio 58.092 kune, a bankama je dužan 77.397 kuna ili 15,4 prosječnih plaća, izračunali su Nezavisni hrvatski sindikati. Sve veće smanjenje kupovne moći otvara pitanje mogućnosti servisiranje tih kredita, a to otvara još opasniju temu od inflacije. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
