Držeći se Zakona o minimalnoj plaći, koji je na snazi od sredine prošle godine, u 2009. te će plaće rasti od 10 do 12 posto
Solidan rast plaća u idućoj godini sindikati nisu osigurali samo državnim službenicima koji će dobiti šestpostotnu povišicu već na njega mogu računati i oni koji primaju najmanju plaću, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Naime, formula određivanja minimalne plaće kaže da se njezin udjel u prosječnoj bruto plaći uvećava za postotak realnog rasta BDP-a iz prethodne godine.
Utjecaj financijske krize
Kako to shvaćaju sindikati, a interpretira Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, to znači da će se udjel s ovogodišnjih 39 posto u idućoj godini povećati na 40,5 posto (računajući s rastom BDP-a u 2008. godini od tri posto). Tako bi minimalna plaća porasla sa 2.747 kuna na oko 3.037 kuna, što je rast od oko 10,5 posto.
Osim toga, Zakon predviđa posebna pravila za tri najugroženija sektora - tekstilnu, drvnoprerađivačku i kožno-obućarsku industriju.
U tim sektorima plaće su trenutačno ispod zakonom definiranog minimuma, ali bi trebale doseći razinu minimalne plaće u roku od četiri godine. S ovogodišnjeg udjela od 94 posto, primjerice, iduće bi godine trebale doseći 96 posto. Uzme li se to u obzir, kaže Nestić, u tri problematična sektora plaće bi trebale rasti oko 12 posto.
S obzirom na to da procjene govore kako minimalnu plaću prima oko pet posto zaposlenih, znači da na osjetnu povišicu, može računati gotovo 70-ak tisuća ljudi. Da će ovako povoljna interpretacija zakona biti teško ostvariva govori upravo slučaj tri problematična sektora koje je posljednjih mjeseci osobito pogodila kriza. Pritisnuta otkazivanjem narudžbi, poduzeća u tim sektorima najprije su počela tražit izlaz u otpuštanju zaposlenih.
Ukidanje radnih mjesta
Na ukidanje radnih mjesta i prije izbijanja krize upozoravali su poslodavci jer su s povećanjem minimalne plaće mnoga poduzeća dodatno izgubila na konkurentnosti.
Prema podacima DZS-a, tekstil je, primjerice, ostao bez deset posto zaposlenih.
Hrvatska ima vrlo centraliziran sustav pregovaranja o plaćama, što znači da ih se gotovo 70 posto određuje na kolektivnoj razini.
U dobra vremena uhodani sustav ugovaranja plaća na temelju rezultata iz prošle godine, očito, nije bio veći problem. Sada bi se, međutim, moglo dogoditi da u idućoj godini ekonomija raste minimalno ili nikako, a da se plaće povećaju od 6 do 12 posto. (A. T.)
Izvor:
Jutarnji list
