Dugotrajno uzimanje teških lijekova koji im služe kao stimulatori uzrokuju depresije, psihičke slomove, napadaje panike i neurozu
Prema istraživanju koje je naručio jedan njemački zdravstveni osiguravatelj, svaki peti ispitanik je barem jednom posegnuo u liječnički ormarić kako bi uz pomoć "nedozvoljenih sredstava" povećao svoje radne rezultate na poslu.
S obzirom na broj stanovnika Njemačke, to znači da se radi o golemoj vojsci od 2 milijuna zaposlenika koji barem ponekad uzimaju "doping" za odlazak na posao, a njih čak 800.000 uzima ga redovito.
Žestoke tablete za uspjeh
U ispitivanju uopće nije bilo riječi o "običnim" stimulansima za poboljšanje koncentracije poput kave, cigareta, alkohola ili vitaminskih tableta. Naime, riječ je o žestokim preparatima kakvi se, u normalnim okolnostima, izdaju samo na liječnički recept i to za teške smetnje poput Alzheimerove bolesti, demencije, poremećaja hiperaktivnosti ili nedostatnog kapaciteta srca.
Posebno poglavlje čine psihofarmatici, osobito sredstva protiv depresije. Naravno, ilegalna opojna sredstva koja također nisu rijetkost u poslovnom svijetu, poput kokaina uopće nisu niti obuhvaćena ovim ispitivanjem.
Odakle im recept?
Autori istraživanja napominju kako je osobito zanimljivo na koji način zaposlenici dolaze na ideju medicinskim preparatima povećati svoj radni učinak. U svakom drugom slučaju "doping" im savjetuje prijatelj ili kolega s posla, a u svakom trećem slučaju – njihov liječnik.
Zato je osiguravatelj malo bolje pogledao koje lijekove primaju njegovi osiguranici i je li ikada dijagnosticirana bolest zbog koje bi se taj lijek trebao uzimati. Šokantni rezultati otkriveni su kod lijeka protiv demencije, Piracetama – u 97 posto slučajeva taj se lijek propisuje osobama kod kojih uopće nema te dijagnoze ili čak za one za koje taj lijek nije niti dopušten.
"Moraju funkcionirati kao sat"
Naravno, i autorima studije bilo je jasno da su ovakvi rezultati tek posljedica jednog drugog problema. Hans Dieter Nolting, direktor instituta IGES koji je i proveo ispitivanje, ističe da mnogi zaposlenici "smatraju da 24 sata na dan moraju biti u vrhunskoj formi", a dodatni problem predstavlja i jednostavnost nabave takvih medikamenata putem interneta.
U svakom slučaju, zdravstveni osiguravatelj DAK smatra da su rezultati istraživanja katastrofalni. Ne samo zbog trenutnog troška za lijekove koji nisu potrebni, nego mnogo više zbog kasnijih troškova.
Skupo odvikavanje
Osobito u slučaju uzimanja psihofarmatika, gdje postoji golema opasnost od ovisnosti, dok za mnoge druge lijekove niti ne postoje studije koje bi prikazale što čini nepotrebno dugotrajno uzimanje tih lijekova.
Baš kao i u svijetu sporta, i u poslovnom svijetu se može pretpostaviti kako vrijedi ono staro pravilo: "ništa se ne stječe besplatno". Ili se plaća unaprijed, treningom i pripremama za koje se mora imati vremena ili kasnije, kada zbog dopinga vrhunski sportaši propadaju.
Stoga su depresije, psihički slomovi, napadaji panike i neuroze najčešće psihičke smetnje menedžera koji su u jednom trenutku ipak "pukli". Njihovo liječenje u tom je slučaju iznimno skupo, a platiti ga mora zdravstveno osiguranje. (V. K.)
Izvor:
DW
