Umirovljenici su najčešći vlasnici nekretnina u Hrvatskoj, a mladi su inače oslobođeni poreza pri kupnji prve nekretnine
U 2010. i 2011. godini neće biti uvođenja poreza na nekretnine, vjeruje ekonomist Željko Lovrinčević. On pojašnjava da će Vlada, kad se i odluči na uvođenje ovog poreza, morati razraditi veliki raspon stopa budući da se među vlasnicima nekretnina nalazi najviše – umirovljenika.
Iako nam dakle porez na nekretnine, kao godišnji porez na njihovo posjedovanje, možda neće stići već uz proračun za iduću godinu, kako se u posljednje vrijeme nagađalo, nema sumnje da će ga i hrvatski građani jednom morati početi plaćati, piše Bojana Mrvoš Pavić u Novom listu.
Međutim, pitanje je hoće li se porez plaćati samo na "višak" nekretnina, ili pak i na nekretnine u kojima vlasnik i stanuje? U drugom slučaju, porez bi osim umirovljenika, plaćali i mladi, koji su inače oslobođeni plaćanja poreza na kupnju prve nekretnine.
Povrat kamata u vjetar
"Do prije koji mjesec često se spominjalo uvođenje poreza na nekretnine, no kako se sada više ne spominje, bojim se da je riječ o zatišju pred buru i da će nas samo iznenaditi s tim, novim nametom", ističe Višnja Fortuna, potpredsjednica Stranke umirovljenika Hrvatske. Malo je, kaže ona, umirovljenika koji posjeduju više nekretnina, bude li se naplaćivao porez samo na "višak". No ako on zadesi sve nekretnine, problem će biti velik.
"Riječ je o ljudima koji su triput izdvajali u fondove, i sve što su stekli su stanovi. Bude li im se i na to obračunavao porez, neće biti dobro", ističe Fortuna.
Nelogično će biti bude li se porez na nekretnine naplaćivao i onima koji su oslobođeni od poreza na promet nekretninama (pet posto), odnosno onima koji otplaćuju stambeni kredit na nekretninu u kojoj žive. Primjerice, bude li porez na nekretninu, kao što je u Austriji slučaj, iznosio do jedan posto od procijenjene vrijednosti nekretnine, za stan od 60 četvornih metara vrijednosti, primjerice, 90.000 eura, vlasnik će morati platiti 6.570 kuna godišnje poreza na posjedovanje te nekretnine, što je, ujedno, i čitav iznos povrata kamata na stambene kredite, na koji vlasnik te, prve nekretnine, ima pravo, kao što ima pravo i na oslobađanje od poreza na promet nekretninom.
Manji PDV?
Također, postavlja se i pitanje hoće li eventualno uvođenje poreza na nekretnine značiti istovremeno ukidanje, ili smanjivanje, nekih drugih poreznih opterećenja, poput PDV-a, trošarina, ili poreza na dohodak. U Hrvatskoj, naime, PDV i trošarine čine čak 48 posto poreznih prihoda, u zemljama OECD-a samo 30 posto. Uvede li nam se porez na nekretninu, a postojeći porezi budu netaknuti, bit ćemo, uključujući krizni porez, porezno najopterećeniji građani Europe.
Prema mišljenju stručnjaka Instituta za javne financije, uvođenje poreza ne nekretnine u Hrvatskoj zahtijevalo bi velik administrativni napor, nove službenike, a prihod bi bio neizvjestan. Kako u svojoj analizi napominje Marina Kesner-Škreb s Instituta za javne financije, mnoge nekretnine u Hrvatskoj opterećene su kreditima, pa bi osnovicu njihovog poreza trebala činiti neto vrijednost nekretnine, što donosi nove administrativne probleme.
"Primjerice, ako dvije osobe imaju stan jednake vrijednosti, od kojih je jedan opterećen kreditom, ovi se pojedinci prilikom oporezivanja ne bi trebali smatrati jednako bogatima, kao što jednako bogate nisu niti dvije obitelji jednakih primanja, ali s ekonomski različitim nekretninama", navodi Kesner-Škreb.
U svim članicama EU
Inače, porez na nekretnine prisutan je u mnogim europskim državama, no različito se obračunava i u većini se slučajeva slijeva u blagajne lokalnih zajednica, a ne državni proračun.
I dok se u Austriji plaća porez na posjedovanje nekretnine na svaku nekretninu, u iznosu od 0,2 do 1 posto od njene procijenjene vrijednosti, u Grčkoj, Irskoj, Italiji, Litvi i Portugalu vlasnici stambenog prostora u kojem i žive, od njega su potpuno oslobođeni, ili ga pak plaćaju sniženo, poput Bugara za oko 50 posto. U Sloveniji, porez utvrđen zakonom iznosi 0,1 do 1,5 posto vrijednosti nekretnine, no prvih 160 četvornih metara stana u potpunosti je oslobođeno poreza ako vlasnik u njemu stanuje.
Općenito, ovaj se porez godišnje plaća, u različitim oblicima, u svim članicama EU-a, osim u Belgiji i na Malti, a osnovica poreza najčešće je vrijednost nekretnine koju procjenjuje lokalna porezna uprava. (V. K.)
Izvor:
Novi list
