Zbog prekovremenog rada i niskih plaća, radnici žele još više dana za odmor
Brojni su zaposleni građani nedavno ponovno imali priliku spojiti praznik s radnim danom te si na taj način priuštiti produženi vikend. Hrvatski radnici u prosjeku imaju 23,5 dana godišnjeg odmora, što je naravno manje nego u zemljama EU, no izmjenama Zakona o radu taj bi se broj trebao donekle izjednačiti. Također, Hrvatska ima i ukupno 13 državnih praznika i vjerskih blagdana, što je gotovo jednako kao u nekim članicama EU. Međutim, naši radnici smatraju da Hrvatskoj treba još više praznika.
Naime, u anketi koju je nad 437 ispitanika proveo MojPosao, njih čak 66 posto smatra da Hrvatska nema previše praznika, te bi ih trebala uvesti još više.
"Koji je praznik?"
Većina ističe da bi s obzirom na omjer odrađenih sati i visine plaće, hrvatski radnici trebali imati pravo na znatno više neradnih dana. K tome, treba uzeti u obzir da mnogi, posebice u trgovini, rade i na praznike i blagdane, pa je zalaganje većine za uvođenje dodatnih neradnih dana djelomično i očekivano. Dio ispitanika naglasio je kako ne bi zagovarali veći broj neradnih dana, kada bi imali veću plaću, a u tom bi slučaju bili spremni i raditi više nego što se od njih očekuje.
Tek 28 posto ispitanih smatra da u Hrvatskoj trenutno ima previše praznika. Većina njih naglasila je da je žalosno što se praznici u Hrvatskoj "slave isključivo neradom", budući da znatan dio građana ponekad niti ne zna koji se praznik kada obilježava i zašto. "Sve to pogoduje širenju kulture nerada", zaključila je nekolicina.
Nisu problem praznici, nego spajanje
Pojedinci su ipak istaknuli kako problem nije u broju praznika, blagdana i neradnih dana, već upravo u "masovnom" spajanju radnih dana s neradnima, jer građani žele gospodarski napredak dok istovremeno imamo jednu od najnižih stopa produktivnosti radnika u regiji i nisku stopu zaposlenosti stanovništva.
Iako se preostalih 6 posto ispitanika nije moglo odlučiti ima li Hrvatska previše, ili premalo praznika, njihovi stavovi uglavnom se podudaraju sa stavovima onih koji se protive masovnom spajanju praznika s radnima danima. Tako su i istaknuli da problem ne predstavlja broj neradnih dana, već (ne)radne navike, koje podrazumijevaju spajanje neradnih i radnih dana. (V. K.)
