Svjetska banka iznijela je niz prijedloga o poboljšanju mirovinskog sustava. Smanjenje najniže mirovine, destimulacija privremenog umirovljenja, ukidanje dodatka... Nismo ni svjesni koliko nam je mirovinski sustav u banani.
Preispitivanje mirovinskih prava i rješavanje nepravdi u mirovinskom sustavu više se ne može odgađati, osnovna je poruka proizašla iz javne rasprave Analiza mirovinskog sustava koju su početkom 2011. pokrenuli časopis Banka i Institut za javne financije.
Ili ćemo povećati mirovine i deficit javnog financijskog sustava ili ćemo smanjiti brojna prava
"U Hrvatskoj nije potreban radikalan zaokret u mirovinskom sustavu, ali ga je potrebno mijenjati i otkloniti mnoge intervencije do kojih je došlo u posljednjih desetak godina", naglasio je Zoran Anušić, stariji ekonomist Svjetske banke.
Svjetska banka dala je dva prijedloga mjera: jednu koja ide za daljnjim povećanjem mirovina u odnosu na prosječne plaće, ali i deficita javnog financijskog sustava, te drugu koja dugoročno smanjuje ukupne rashode mirovinskog sustava, ali reducira sadašnja prava
U prvom prijedlogu ukida se dodatak od 27% i mijenja se formula osnovne mirovine koja bi vodila računa o proporcionalnosti uplata u I. stup te povećanje te stope za II. stup za 10%.
Drugi je prijedlog povećanje dobnih granica za odlazak u mirovinu (na 67 godina do 2030.), destimulacija privremenog umirovljenja, prevođenje svih povlaštenih mirovina na opća pravila, valorizacija mirovina s plaćama i usklađivanje s cijenama te najznakovitiji prijedlog: smanjenje najniže mirovine za 50%.
Svjetska banka dala mjere, o njima odlučuju građani koje čini i 830 tisuća povlaštenih umirovljenika
Kako je prilikom izlaganja napomenula urednica Banke Edita Vlahović Žuvela, za očekivati je da će ovi pokazatelji izazvati žestoku reakciju javnosti što se pokazalo već na samoj promociji kada su predstavnici umirovljenih invalida Domovinskog rata te udovica izrazili svoje negodovanje predstavljenim pokazateljima.
Uz niz drugih čimbenika problem stvara i 830 tisuća povlaštenih umirovljenika koji dobivaju veći iznos od onog koji su zaradili svojim radom. To su korisnici invalidskih, obiteljskih, mirovina po posebnim propisima te korisnici najniže mirovine. Oni će najviše prosvjedovati protiv novih prijedloga.
Predrag Bejaković iz IJF-a, znanstveni voditelj projekta, naglasio je kako je upitno koliko je hrvatsko društvo svjesno težine problema s kojim se suočava mirovinski sustav. (M.D.)
Izvor: Banka
