Ljudi sa završenom osnovnom ili srednjom trogodišnjom školom najčešći su polaznici programa prekvalifikacija, a imate li pravo na dodatno obrazovanje procjenjuju savjetnici lokalnih podružnica Zavoda.
Zavod za zapošljavanje trenutno broji 335665 nezaposlenih, Istodobno, broj slobodnih radnih mjesta na HZZ-u nije veći od 4651, a za neka zanimanja poslodavci ne mogu pronaći dovoljno kandidata. Prije ili kasnije, ovisno o financijskim mogućnostima Zavoda, kandidata i njegovoj zapošljivosti, dolazi na red pitanje prekvalifikacije, piše Tomislav Hrastovčak u Poslovnom dnevniku.
Najtraženija, turistička, građevinska, elektro metalska i zdravstvena zanimanja
Obrazovanje nezaposlenih osoba jedna je od mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja 2011. – 2012. godine. Osobama koje su zbog nedovoljne ili neadekvatne razine obrazovanja u nepovoljnom položaju na tržištu rada nastoji se olakšati zapošljavanje, a dodatna edukacija utječe i na smanjenje nesrazmjera ponude i potražnje na lokalnom tržištu rada.
U HZZ-u navode kako su najtraženija turističko ugostiteljska (sobarica, kuhar), građevinska (rukovatelj viličarem, monter suhe gradnje), elektro metalska (zavarivači) te zdravstvena zanimanja (njegovatelji, maseri).
Osobe s osnovnom i trogodišnjom srednjom školom najčešći kandidati za prekvalifikacije
O razini obrazovanja ovisi u koju od navedenih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena. Osobe sa završenom osnovnom školom uključuju u programe stručnog osposobljavanja, u kojima osobe stječu praktične vještine, kao što su primjerice pomoćni konobar i zavarivač.
U programe prekvalifikacije uključuju se i osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu, jer je tu riječ o stjecanju novog zanimanja (npr. kuhar, strojarski tehničar…). Nezaposleni se može uputiti i na stručna usavršavanja što se odnosi na specijalizirane programe obrazovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela, autocad operater…).
Prvi korak do prekvalifikacije – profesionalno usmjeravanje
Kako dalje kažu, kroz redovne aktivnosti Zavoda u radu s nezaposlenim osobama, svaka prijavljena osoba informira se o mogućnostima uključivanja u neku od mjera HZZ-a, pa tako i obrazovanja
Savjetnici za zapošljavanje pritom procjenjuju stupanj zapošljivosti svakog nezaposlenog te se osobe nedovoljne ili neadekvatne razine obrazovanja upućuju na profesionalno usmjeravanje. Nakon detaljne procjene, uključuju se u obrazovanje za zanimanja koja su trenutno tražena na lokalnim tržištima rada..
O obrazovnim programima odlučuju područne službe
Kako bi osobe bile zapošljive na lokalnom tržištu rada, obrazovni programi koji će se provoditi planiraju na razini područnih službi Zavoda, ovisno o potrebama lokalnog tržišta rada te se razlikuju od županije do županije, napominju u HZZ-u.
Inače, u 2011. godini u programe obrazovanja uključeno je ukupno 13.788 osoba, za što je utrošeno 61.252.021,08 kuna, preciziraju iz HZZ-a. Mnoge sigurno zanima i koliko ljudi pronađe posao nakon što što prođu programe, a u Zavodu tvrde kako otprilike 50 do 60% na kraju pronađe posao. (M.D.)
Izvor: Poslovni dnevnik
