Spolna diskriminacija postoji i za muškarce, no žene su te koje i rade na slabije plaćenim poslovima. Đakovački odgojitelj pokazuje kako nije važno kojeg si spola kad imaš svoj životni poziv.
Obilježavajući Međunarodni dan žena, kada upozoravamo da živimo u tzv. muškom svijetu, no što je s muškarcima koji žele raditi kao odgojitelji, kozmetičari, frizeri i na drugim zanimanjima gdje rade žene, istražuje Suzana Župan za Glas Slavonije.
Poziv odgojitelja sam me odabrao
Đakovčanin Goran Prebeg jedan je od rijetkih primjera: dok su mu kolege prije 30 godina upisivali takozvana muška zanimanja, on se odlučio za predškolski odgoj. “Taj je poziv odabrao mene, a ne ja njega”, kaže nakon 30 godina rada u Dječjem vrtiću Đakovo, a posao je dobio tri mjeseca nakon diplome.
“U početku je bilo i skepse okoline, čak i na faksu, pa i podrugljivih komentara. Bio su to osamdesete, sve se više pričalo o emancipaciji. Za mene je ona stanje u kojem nema podjela na m/ž poslove. U odluci za odgojitelja bilo je i inata zbog predrasuda”, kaže Goran.
Vrtiću treba funkcionirati kao prava obitelj s muškarcima i ženama
“Neki su me dočekali s podsmijehom, ima toga i danas, no bilo je i oduševljenja što dolazi odgojitelj jer vrtić treba funkcionirati kao obitelj - muškarci, žene, djeca u vrtićkoj zajednici. Ima i danas upita što mi to treba, no ne obraćam pozornost”, kaže Goran. Roditelji koji ga ne poznaju, kaže, traže tetu. “Kažem im: Ja sam 'teta'! Ipak, ovo je gotovo apsolutno muški svijet”, ocjenjuje Goran.
Na tu je pojavu upozorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. “Kada je riječ o spolnoj diskriminaciji pri zapošljavanju i slično, najčešće se misli na žene kao žrtve, no javljaju nam se i muškarci, a pri zapošljavanju na radna mjesta kao što su blagajnice, čistačice, medicinske sestre, odgojiteljice…” kaže Ljubičić. Pritom navodi primjer iz prakse, kada je odgojitelj napisao 50 uzaludnih molbi za posao.
Zanimanja postaju spolno raznolika, no muškarci bježe od slabo plaćenih ženskih poslova
“Žene ulaze u sve više tzv. muških zanimanja pa imamo vozačice tramvaja, kamiona… no, na žalost, neka zanimanja koja nisu ni 'muška' ni 'ženska', poput liječnika, prosvjetara, feminizirana su, postala su isključivo ženska, pa među studentima treba širiti ideju i o spolnoj raznolikosti u tim zvanjima“, kaže splitska sociologinja Mirjana Nazor.
Smatra da se društvo promijenilo i da muškarce i žene treba poticati na poslove koji su im srodni po interesu, a ne spolu. No, brojna od tzv. ženskih zanimanja slabo su plaćeni poslovi poput čistačice, blagajnice, trgovkinje… a što Nazor tumači "onom drugom, tamnijom stranom medalje rezultata emancipacije."
Medicina sve bliža muškarcima, prosvjeta postala isključivo ženska
U Domu zdravlja, u ambulantama, nema medicinske braće; ravnatelj Boro Knezović kaže da je to zatečeno stanje, no ističe kako na Hitnoj, Fizikalnoj, RTG-u… ima više medicinskih tehničara za koje smatra da su podobniji za rad u noćnim smjenama i kontakte s neugodnim ljudima. „Nije to diskriminacija nego priroda posla”, kaže Knezović.
“Ženskim” poslom sve više postaje i prosvjeta; poznavatelji prilika kažu da je rijetkost naći učitelja/nastavnika, dok je u prošlosti to zvanje bilo “rezervirano” za jači spol. “Ne predaje mi ni jedan nastavnik, sve su nastavnice”, kaže osmašica Dora. (M.D.)
Izvor: Glas Slavonije
