Nezaposlenost u EU trenutno je 10,2 posto, ali ona se kreće od 4 posto u Austriji do čak 24,1 posto u Španjolskoj.
Europska komisija predložit će do kraja svibnja mjere za stvaranje novih radnih mjesta i povećanje gospodarskog rasta posebno za svaku državu članicu. Komisija i dalje radi na tom paketu predloženih mjera koje će se razmotriti na summitu šefova država ili vlada EU, u lipnju ove godine, čija će glavna tema biti gospodarska kriza i ekstremna nezaposlenost u nekim državama članicama.
Španjolski dnevni list El Pais objavio je da EU razmatra mogućnost da sa 200 milijardi eura investicija u infrastrukturu, obnovljivu energiju i razvijenu tehnologiju pomogne u stvaranju novih radnih mjesta. Tu su ideju neki već nazvali svojevrsnim 'Marshallovim planom', piše Jutarnji list.
U sjedištu Europske komisije u Bruxellesu, međutim, nisu mogli precizirati priprema li se neki takav plan. Potvrdili su da se razmatra cijeli paket mjera kako bi se EU odlučnije suočila s krizom nezaposlenosti u nekim svojim članicama. "Mi ćemo do kraja svibnja iznijeti svoje preporuke. Te će preporuke biti specifične za svaku državu jer je i problem nezaposlenosti različit od države do države", rekao je Jonathan Todd, glasnogovornik povjerenika za zapošljavanje Laszla Andora.
Među mjerama koje je spomenuo je i poticanje 'paneuropskog tržišta rada' jer i u vrijeme krize u nekim državama još ima puno slobodnih radnih mjesta za koje ne mogu naći kvalificirane radnike ili one koji su spremni popuniti prazna radna mjesta. Njemačka je uspjela smanjiti nezaposlenost i u doba krize, ali stručnjaci kažu da ne postoji jedan razlog za to nego se radi o cijelom sustavu i mjerama koje su u toj zemlji proveli i država, i poduzeća, ali i sindikati. U Njemačkoj dugo nisu rasle plaće, ali su i sindikati često pristajali na to kako bi se izbjeglo otpuštanje radnika.
Problem nezaposlenosti u EU sve je veći, ali je velika razlika između država članica. Prema podacima koje je objavio statistički ured EU, Eurostat, nezaposlenost u EU trenutno je 10,2 posto, ali ona se kreće od 4 posto u Austriji do čak 24,1 posto u Španjolskoj. Trend je negativan jer je nezaposlenost u odnosu na isto razdoblje lani pala u 8 država članica, a porasla čak u 19. Ukupan broj nezaposlenih u EU je 25 milijuna, a poražavajući je podatak da u Španjolskoj i Grčkoj više od 50 posto mladih do 25 godina nema posao.
Baltičke države gdje je nezaposlenost i dalje visoka, ipak su postigle značajno smanjenje u odnosu na godinu prije, što je dokaz da su, kada se teške mjere odlučno provedu, vidljivi i rezultati. U Litvi je nezaposlenost pala sa 17,5 na 14,3 posto, u Latviji sa 17,1 na 14,6, a u Estoniji s 13,9 na 11,7 posto. Najveći porast nezaposlenosti zabilježili su Grčka sa 14,7 na 21,7 posto, Španjolska sa 20,8 na 24,1 posto i Cipar sa 6,9 na 10 posto. Najniža nezaposlenost je u Austriji 4 posto, Nizozemskoj 5, Luksemburgu 5,2 i Njemačkoj 6,7 posto.
Među mjerama koje Europska komisija spominje kako bi do 2020. osigurala da najmanje 75 posto građana u dobi od 25 do 64 godine ima posao su stimuliranje prekogranične aktivnosti, pojednostavljenje zakonodavstva i procedura o poslovanju (poput stečaja, registracije, transakcija itd.), stimulacije privatnom sektoru za investicije u stvaranje radnih mjesta, veće ulaganje u obnovljivu energiju i projekte koji bi doprinijeli i zaštiti okoliša i stvaranju radnih mjesta. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list
