Uvijek postoje oni koji će reći da ključ sreće leži u pronalasku nečega bez čega ne možete živjeti.
Istraživanja pokazuju drugačije: pretjerano poistovjećivanje s nečim što vam je strast može biti nezdravo i dugoročno štetiti vašoj izvedbi.
Pojam strast opisuje različita iskustva, ali socijalna psihologija nije počela mjeriti privrženost individue stvarima koje voli, sve dok Robert J. Vallerand, profesor na Sveučilištu Quebec, nije predložio Dualistički model strasti 2003 godine.
Vallerand je osmislio Ljestvicu Strasti, način kako izmjeriti ponašanje pojedinca prema aktivnostima koje predstavljaju njegovu iskrenu strast.
Oni čija je strast uravnotežena zaista nešto vole, ali to u bilo kojem trenutku mogu i ostaviti jer je u pitanju nešto ‘značajno’, ali ne toliko značajno da bi nadvladalo dio njihove osobnosti. Uravnotežena strast ne utječe na ostale segmente života (kao što su emotivne veze ili obrazovanje).
Nasuprot tome, opsesivna strast svojstvena je indivuduama čije samopouzdanje i identitet prvenstveno proizlaze iz njihove izvedbe, odnosno iz samog obavljanja aktivnosti za koju su strastveno vezani. Tako, primjerice, loše odigrana utakmica može potkopati identitet strastvenog sportaša. Slična se stvar može dogoditi i ljudima koji sebe previše poistovjećuju sa svojom poslovnom ulogom i tutulom.
Strah od neuspjeha može vam pomoći ako započinjete novi posao i ostavljate dojam. Ali to također vodi do sindroma izgaranja, povećava stres i smanjuje dugovječnost.
Istraživanja su također pokazala da se neprilagođeno ponašanje u određenoj aktivnosti javlja kod djece u trenutku kada razviju pretjeranu specijalizaciju u nekoj aktivnosti i identifikaciju s njom te kada roditelji počnu davati previše na važnosti toj aktivnosti. Tada, umjesto da to bude aktivnost koja donosi radost, postaje nefunkcionalno ponašanje. Za razliku od toga, studenti koji imaju osjećaj autonomije i sposobnost da sami utječu na aktivnost, vjerojatno će razviti uravnoteženu strast.
Drugi riječima, što god u životu radili, bilo da je u pitanju školovanje, hobi, obavljanje posla ili nešto treće, dobro je da volite to što radite, ali ne i da se previše vežete za to. Jer, ako se slučajno dogodi da ostanete bez te aktivnosti, nećete izgubiti samo ono što volite već i dio svoje osobnosti (što je puno veći gubitak).
Izvor: Business Insider
