Građani kupuju sve opreznije i čuvaju novac u strahu od još težih vremena.
U aktualnoj gospodarskoj situaciji, kada ni premijer ni ministri građanima ne mogu obećati bolju iduću godinu, a s rastom nezaposlenosti i troškova življenja padaju i očekivanja potrošača, blagdanska potrošnja, ma koliko to trgovci i proizvođači priželjkivali, teško će doseći 11 milijardi kuna iz proteklih godina.
Više novca, a na stolu manje
Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora trgovine u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako bi u dosezanju te psihološke granice bilo dobro popularizirati optimizam kao pretpostavku daljnjeg razvoja domaćeg gospodarstva. Bude li na blagdanskom stolu i pod borom više hrvatskih proizvoda, njihovom će se kupnjom potaknuti potrošnja koja je uz investicije i izvoz najvažniji čimbenik u zatvaranju, ali i pokretanju novog gospodarskog ciklusa. No iako se svake godine sve ranije kite ulice i dućani – i počinje božićno “ludilo” na koje otpada i polovica marketinških budžeta kompanija – građani više nemaju puno za trošenje, upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Tvrdi kako je i lani potrošeno milijardu kuna manje nego što se govori i tako će biti i u 2013. Za manju količinu robe i usluga treba sve više novca, jer su viši i troškovi življenja, energije i stanovanja.
"Čak tri četvrtine naših obitelji imaju problema s podmirivanjem mjesečnih troškova. Više od 290.000 ljudi je pod ovrhom i taj trend još raste, kao i nezaposlenost. U državnim te javnim poduzećima, u kojima se u 2014. očekuje i restrukturiranje i otkazi, neće biti ni božićnica. Nema promjena ni u privatnom sektoru, pa bi se prije reklo da će građani kupovati sve opreznije i čuvati novac u strahu od još težih vremena", tvrdi Sever.
Stezanje remena
Privatni konzultant Drago Munjiza dodaje kako ni najave novih fiskalnih nameta poput povećanja stope PDV-a, kašnjenje i smanjenje plaća, troškovi legalizacije, psihoza i politiziranje oko lex Perković, referendum, proračun za 2014., Ina i MOL... ne stvaraju idealni scenarij za povećanje potrošnje i spremnosti građana da ulože u potrošnju, već u štednju.
"Oporavka neće biti sve dok prosječni Hrvat ne osjeti na svojoj koži optimizam, što znači da će mu se relativno povećati raspoloživi dohodak te da će “zavladati” pozitivne teme, poput pada nezaposlenosti i dolaska stranih investicija", tvrdi Munjiza, koji zbog svega toga ne očekuje blagdansku potrošnju veću od 10,5 milijardi kuna.
"Kad smo 2008. “pucali” na 13 milijardi kuna, stanje je bilo samo mrvicu bolje u novčanicima, ali su se zbog pozitivnih očekivanja građani lakše zaduživali", objašnjava Sever. Prosječna hrvatska obitelj u “špici” blagdanskog ludila potrošit će tako, prema procjenama NHS-a 1300 kuna, ali mnogi i puno manje, dok su trgovci oprezni s izjavama.
U vrijeme blagdana najviše se potroši od 19. do 24. prosinca, kada se samo potrošačke kartice provlače i do 25 puta u sekundi. No koliko smo spremni na otrežnjenje koje nas s prvim danima siječnja uvijek iznova iznenadi?
Najskuplji darovi uvijek su na policama u visini očiju i nadohvat ruke:
1) Napravite popis darova
Izbjegnite nagle kupnje darova i prije nego što krenete u kupnju napravite popis komu ćete kupiti dar i zašto te koliko novca na njega možete potrošiti
2) U dućanu plaćajte gotovinom
Tako ćete najbolje kontrolirati koliko ste novca potrošili i koliko vam je još ostalo. Provjerite, sve na sniženju nije i doista sniženo
3) Ne vodite djecu u kupnju
Teško ćete odoljeti dječjem moljakanju za novu odjeću, igračke ili slatkiše. Istraživanja su pokazala da se tako potroši 26% više od planiranog novca za darove
4) Čuvajte račune i etikete
Kad prođe blagdansko ludilo, a kod kuće ne bude ni glazbe ni mirisa koji vas dodatno stimuliraju na kupnju, nešto ćete sigurno poželjeti vratiti ili zamijeniti
5) Ne dirajte sve što vam zapne za oko
Najskuplji darovi obično su u visini očiju i nadohvat ruke. Dovoljno je 30 sekundi držanja da se potakne zaljubljenost u proizvod
Izvor: Večernji list
