Tko kredit vraća u anuitetima, većinu mjeseci će plaćati više nego ako ga vraća u ratama. Nakon isplate cijelog kredita anuitetima će vratiti 20 posto više no ratama.
Kad možete, birajte kredit koji ćete otplaćivati u ratama. Razlika u ukupnom iznosu otplate kredita je između 15 i 20 posto ako ga, umjesto u anuitetima koje banke vole nuditi, otplaćujete u ratama, savjetuje Iskra Maras, savjetnica za financijske i osiguravateljne usluge iz Saveza udruga za zaštitu potrošača.
Iako ih mnogi izjednačuju, rate i anuiteti nisu isto. Otplatom u ratama odmah se 'udara' na najvažniji dio kredita - glavnicu. Kod anuiteta ispočetka veći novca otplaćuje kamate, a glavnica se vrlo sporo smanjuje.
"Anuiteti su jednaki mjesečni iznosi koji svaki mjesec uplaćujemo banci. Sastoji se od dijela glavnice i kamate na preostalu glavnicu. Anuiteti su uvijek jednaki, a zadnjim uplaćujemo preostalu razliku", objašnjava Maras i dodaje da potrošači u pravilu, da bi kredit vraćali u ratama, moraju imati veću kreditnu sposobnost.
Bankari vam moraju objasniti razliku između anuiteta i otplate na rate
Da se laici teško snalaze u bankarskim terminima, shvatio je i HNB pa je nedavno promijenio uvjete pod kojima bankari mogu izdavati kredite i naložio im da budu jednostavniji.
Prema novim pravilima, bankari će morati na konkretnom primjeru objasniti koja je razlika između anuitetske i otplate na rate.
"Morat će izračunati iznos prvog anuiteta i prve te posljednje rate kao i ukupan iznos pretpostavljenih kamata za oba načina otplate", objašnjava Iskra Maras i dodaje kako se klijentima moraju objasniti i parametri o kojima ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope.
Morat će objasniti i način obračuna kamata koji se primjenjuje te parametre o kojima ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope.
Prema novim pravilima, banke na konkretnom primjeru trebaju objasniti što za kredit znači ako kuna oslabi u odnosu prema stranoj valuti. Jedna od novosti je da HNB sada vodi popis banaka koji nude kredite u kunama, a banke, ako nemaju odgovarajući kredit, moraju preporučiti banku koja ga ima.
Može se dogoditi da klijent ne može otplatiti kredit, no sada će znati s čim će se u tom slučaju trebati suočiti.
"Banke trebaju jasno predočiti posljedice nepoštivanja obveza ili raskida ugovora te redoslijed aktiviranja mjera kojima će se banka naplatit. Klijent mora znati i da banka odabire kakav će to redoslijed biti", kaže Maras. Promjene koje bi potrošačima trebale olakšati snalaženje s bankarima pozdravljaju i udruge za zaštitu potrošača, no nezadovoljne su jer bankari ne moraju ništa usmeno objašnjavati nego je dovoljno da klijentima u ruke daju obrazac.
Nacrt ugovora i pomoć
Svaki građanin ima pravo od banke tražiti nacrt ugovora, objašnjava Iskra Maras. Nakon što ga dobiju, potrošači bi trebali od financijskog stručnjaka potražiti savjet. Maras kaže da se prije potpisivanja konačnog ugovora mogu obratiti i udruzi za potrošačka prava.
Mogućnost raskida ugovora
Nakon sklapanja ugovora, čak i ako mu je novac od kredita sjeo na račun, potrošač ima pravo na raskid ako misli da je ugovor bio nepošten. Naravno, dužan je banci vratiti sav novac, s kamatama, kaže financijska savjetnica Iskra Maras.
Kolika je efektivna stopa
Banke naglasak stavljaju na nominalnu kamatnu stopu i ona je ta koju navode u ugovoru. No opasnost prijeti od efektivne kamatne stope. Ona podrazumijeva sve troškove kredita koje snosi klijent. Osim redovne kamatne stope, tu su i naknada pri odobrenju kredita te trajanje otplate. Efektivna stopa veća je od nominalne.
Znaju tražiti depozit, ali i učešće
Depozit je novac koji se polaže na račun u banci kao sredstvo osiguranja naplate kredita i ostaje na njemu do otplate kredita, nakon čega se vraća korisniku kredita. Kod namjenskih kredita banke mogu tražiti i učešće. To je novac koji prije uzimanja kredita klijent već ima i njime plaća određeni dio usluge ili robe zbog koje uzima kredit.
Izvor: 24sata.hr
