Cilj Vlade je povećanje učinkovitosti i kvalitete javne uprave. To uključuje i teritorijalni preustroj zemlje.
Do lokalnih izbora u svibnju sljedeće godine Hrvatska bi trebača dobiti novi teritorijalni ustroj, potvrdio je izvor iz Vladinih krugova za Jutarnji list.
"Cilj Vlade je povećanje učinkovitosti i kvalitete javne uprave. To uključuje i teritorijalni preustroj zemlje. Od županija se, primjerice, očekuje da koordiniraju društveni i ekonomski razvoj na svojem području, a velik broj sadašnjih županija to nije u stanju", kaže neimenovani sugovornik.
Vlada će, prema svemu sudeći, ići na zaobilaznu regionalizaciju. Naime, županije će opstati, pa neće biti potrebno mijenjati Ustav.
S druge strane, država će morati odrediti kriterije po kojima će se krojiti novi županijski ustroj zemlje. Jedan će svakako biti određeni broj stanovnika, ali u obzir će se uzeti i druga mjerila. U Danskoj su, primjerice, jedan od kriterija za krojenje novih regija bile i bolnice s obzirom na očekivanje da svaka regija na određenoj udaljenosti ima barem jednu takvu ustanovu. O svemu tome ovisit će i koliko će novih županija Hrvatska u konačnici imati. Sada ih je, ako uračunamo i Grad Zagreb, 21.
Kako se neslužbeno može čuti, na stolu je i prijedlog podjele zemlje na pet do sedam županija. To znači da bi se nove županije slagale oko vodećih regionalnih središta u zemlji - Zagreba, Varaždina, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita.
"Za zemlju veličine Hrvatske optimalno je da ima pet do sedam županija", naglašava Vladin izvor.
Prođe li takav prijedlog, to znači da bi cijela Slavonija u budućnosti bila samo jedna županija, dok bi se na području Dalmacije mogle formirati dvije. Sadašnja Istarska županija vjerojatno bi ostala jedna cjelina, dok bi se županije u ostatku zemlje, prema tom prijedlogu, okrupnile oko Zagreba, Varaždina i Rijeke.
Teritorijalni preustroj trebao bi zahvatiti i lokalnu razinu, odnosno gradove i općine. Hrvatska sada ima 128 gradova i 428 općina. U Vladi su skloni zadržati podjelu na gradove i općine, no do lokalnih bi se izbora moglo ići na smanjenje njihova broja.
Jedan od kriterija svakako će biti minimalan broj stanovnika koje grad ili općina moraju imati. Na to je ovih dana upozorila i nova ministrica uprave Dubravka Jurlina-Alibegović.U obzir će se vjerojatno uzimati i financijska snaga i razvijenost jedinica lokalne samouprave te njihova neovisnost o središnjem državnom proračunu, kao i funkcije koje ostvaruju za širu zajednicu.
Početak pregovora
I u reformi lokalne samouprave, koja će se odvijati usporedo s reformom regionalnog ustroja, cilj je stvoriti jedinice lokalne samouprave, koje građanima na određenom području mogu ponuditi izvršavanje osnovnih funkcija. Dojam je da bi u Vladi najsretniji bili kada bi jedinice lokalne samouprave same predlagale svoje spajanje i okrupnjavanje, pa makar i samo u segmentu pružanja komunalnih usluga, što bi velikom broju njih omogućilo da opstanu barem formalno, iako u praksi ne bi imale značajnijih funkcija.
Teritorijalni preustroj zemlje trebao bi se provesti usporedo s funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom, kojom bi se na regionalnu i lokalnu razinu spustilo kako veće ovlasti tako i veća financijska sredstva.
No, u cijeloj priči valja voditi računa da se ovdje radi tek o prvim prijedlozima reforme regionalnog i lokalnog ustroja, što znači da bi konačni sadržaj reforme mogao biti bitno drukčiji. Sve će ovisiti, uvjeravaju upućeni, o tome što će reći partneri u socijalnom dijalogu, stručnjaci i javnost. Konačno, o tim prijedlozima treba postići i suglasje među partnerima u Vladi.
