Dobrobit zaposlenika najbolje je shvatiti kao sveobuhvatan pojam koji opisuje koliko je nečiji radni život dobar ili loš za njih.
S ciljem ulaganja u dobrobit svojih zaposlenika, tvrtke već neko vrijeme pribjegavaju čitavom nizu različitih well-being rješenja. Rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme, mindfulness i meditativni programi, politika otvorenih vrata i podrška mentalnom zdravlju radnika samo su dio priče.
Međutim, ostvaruju li navedene inicijative zacrtane ciljeve?
Rezultati istraživanja provedenom na više od 46.000 radnika u 233 organizacije u Ujedinjenom Kraljevstvu, objavljenom u časopisu Industrial Relations Journal, pokazuju da nisu pronađena značajna poboljšanja u dobrobiti zaposlenika nakon uvođenja inicijativa poput mindfullnesa, treninga otpornosti, edukacija o well-beingu ili programa upravljanja stresom.
Well-being na radnom mjestu zahtijeva sustavne promjene
Radni well-being najbolje je shvatiti kao sveobuhvatan pojam koji opisuje koliko je nečiji radni život dobar ili loš za njih. Well-being uključuje i mentalno zdravlje i mentalne bolesti. Međutim, ovo je istraživanje pokazalo da programi mentalnog zdravlja na individualnoj razini ne poboljšavaju značajno dobrobit zaposlenika u usporedbi s onima koji ne sudjeluju u programima. U nekim slučajevima, bilo je čak i negativnih ishoda.
Istraživanje sugerira da su potrebne prave organizacijske promjene, a ne uvođenje razno-raznih well-being inicijativa. Organizacijske intervencije, kao što su poboljšanje organizacije posla, bolje upravljanje i komunikacija, kao i rad na boljem okruženju, mogu biti učinkovitiji u poticanju dobrobiti zaposlenika. To je u skladu sa sve većim konsenzusom da well-being na radnom mjestu zahtijeva sustavne promjene, a ne samo fokusiranje na upravljanje stresom.
“U prijevodu: stavite fokus na strukturne promjene i aktivno radite na organizacijskoj kulturi, komunikaciji, organizaciji rada i kompetencijama voditeljima. Na taj način ćete bolje podržati mentalno zdravlje svojih zaposlenika i povećati njihovu produktivnost od well-being inicijativa”, savjetuje Jasna Horvat, employer branding and organizational culture consultant, piše portal Women in Adria.
Well-being inicijative nisu lijek za ozbiljne probleme
Da bi se bolje shvatila poanta, potrebno je krenuti od glavnih uzroka burnouta na radnom mjestu, pojašnjava Horvat. Ističe da su među glavnim uzrocima burnouta prevelika količina posla i nerealni rokovi na dulje razdoblje. Tu su još i nedostatak autonomije i stalni pritisak nadređenih, nedovoljna podrška kolega i nadređenih, nedostatak priznanja, nepoštivanje granica između privatnog i poslovnog života, toksično radno okruženje i sukob vrijednosti.
“Može se primijetiti da se svi ovi razlozi odnose na način kako tvrtka funkcionira, organizacijsku kulturu i (ne)sposobnost voditelja”, ističe Horvat.
Dodaje da se kultura odražava u najgorem ponašanju koje je tvrtka spremna prihvatiti.
“Mnoge tvrtke pribjegavaju well-being inicijativama kao lijeku za ozbiljne probleme u načinu rada i kulturi, jer je jednostavnije prebaciti odgovornost na pojedince koji se ‘ne znaju nositi sa stresom’ ili su ‘razmaženi’. U takvim slučajevima, te inicijative često su dočekane s podsmijehom ili u najgorem slučaju, odlaskom zaposlenika”, ističe stručnjakinja.
Nema promjena bez zrelosti top menadžmenta
Horvat smatra da su, u načelu, well-being inicijative poželjne kada je organizacijska kultura zdrava i ljudi su zadovoljni. Primjerice, opcije podrške majkama i očevima u zahtjevnim periodima, fleksibilni načini rada kada je moguće, edukacije o prehrani, poticanje na bavljenje sportom i slične aktivnosti su korisne. No, kada su one alat za kamufliranje većih problema, tada je to ne samo bacanje novca već i uzrok daljnjeg nezadovoljstva.
Za rad na kulturi organizacije, potrebno je jasno detektirati koji dijelovi ne funkcioniraju. Dakle, imaju li tvrtke jasne ciljeve i procese, jesu li odjeli dobro koordinirani, jesu li ljudi educirani i osnaženi, kakve su vještine voditelja, znaju li svi zaposlenici koja je dugoročna strategija i osjećaju li da mogu imati pozitivan utjecaj. Tek nakon jasne i iskrene slike dolaze načini kako to poboljšati. Oni uvelike ovise o veličini tvrtke i zrelosti top menadžmenta za stvarne promjene, upozorava stručnjakinja.
Upozorava da su, prema istraživanju Gallupa, zaposlenici koji doživljavaju burnout 63% češće na bolovanju i 2,6 puta češće aktivno traže novi posao. To samo naglašava kritičnu potrebu za stvaranjem zdravih radnih uvjeta kako bi se spriječio prekomjeran stres i burnout, zadržali zaposlenici i osigurala profitabilnost tvrtke.
Izvor: women in adria
