Eurostat procjenjuje da je u EU u studenom bez posla bilo gotovo 13 milijuna građana, od čega njih 10,82 milijuna u eurozoni
Stopa nezaposlenosti u eurozoni bila je stabilna i u studenom, a u Hrvatskoj je ponovno blago smanjena, kliznuvši još dublje ispod europskog prosjeka, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.
U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u studenom 6,3 posto, kao i u prethodnom mjesecu. U odnosu na studeni 2023. godine bila je niža za 0,2 postotna boda. Promjena u odnosu na sredinu jeseni nije bilo ni u EU gdje se stopa nezaposlenosti zadržala na 5,9 posto. U studenom 2023. godine iznosila je 6,1 posto.
Eurostat procjenjuje da je u EU u studenom bez posla bilo gotovo 13 milijuna građana, od čega njih 10,82 milijuna u eurozoni. Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u studenom smanjen za 39 tisuća, a u EU za 16 tisuća. Na godišnjoj razini smanjen je za 333 tisuće u eurozoni i za 295 tisuća u EU.
Dvoznamenkasta Španjolska
I u studenom je samo Španjolska bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,2 posto. Najbliža joj je ponovo bila Grčka sa stopom nezaposlenosti od 9,6 posto. Slijede Finska i Švedska gdje je iznosila 8,7 odnosno 8,5 posto. U Hrvatskoj je u studenom stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,5 posto i bila za 0,1 postotni bod niža nego u listopadu.
Bez posla je u Hrvatskoj u studenom bilo 80 tisuća građana, tisuću manje nego u listopadu. U odnosu na studeni 2023. godine broj nezaposlenih smanjio se za 19 tisuća, prema Eurostatovim tablicama. Mađarska je i u studenom bilježila istu stopu nezaposlenosti kao i Hrvatska, a blizu je i Cipar gdje je iznosila 4,4 posto.
Daleko najnižu stopu nezaposlenosti ponovno je bilježila Češka, od 2,8 posto. Slijede Malta i Poljska sa stopom od po tri posto, a blizu je Njemačka s 3,4 posto.
Više nezaposlenih mladih
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u studenom 15 posto, kao i u prethodnom mjesecu. U usporedbi s istim mjesecom 2023. godine viša je za 0,4 postotna boda. U EU je iznosila 15,3 posto i bila za 0,1 postotni bod viša nego u listopadu. U studenom preklani iznosila je 14,8 posto.
Statističari procjenjuju da je u EU u studenome bez posla bilo nešto više od tri milijuna mladih, od čega njih preko 2,4 milijuna u eurozoni. U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine broj nezaposlenih mladih uvećan je u eurozoni za 101 tisuću, a u EU za 159 tisuća. Španjolska je i u studenom, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 26,6 posto.
U Švedskoj nezaposlena je bila gotovo četvrtina mladih, a blizu su i Grčka i Luksemburg sa stopom nezaposlenosti od oko 23 posto. U skupini su i Portugal i Francuska gdje je u studenom bez posla bilo 21,5 odnosno 20,5 posto mladih.
Daleko najnižu stopu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina bilježila je i u studenom Njemačka, od 6,4 posto. U skupini zemalja s jednoznamenkastim stopama još je samo Nizozemska gdje je iznosila 8,7 posto, pokazuju tablice. Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.
U trećem kvartalu 2024. godine Hrvatska je tako bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16 posto, uz 20 tisuća nezaposlenih, prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda. Dosadašnja procjena pokazivala je stopu nezaposlenosti od 15,9 posto i 19 tisuća mladih bez posla.
Izvor: Hina
