Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju razdoblje zaposlenja s nepunim radnim vremenom izjednačava se s punim radnim vremenom kada je to potrebno da bi se stekli uvjeti za mirovinu.
Godine rada u nepunom radnom vremenu računat će vam se kao da ste radili puno radno vrijeme, ali samo kao razdoblje kako biste ispunili uvjet za mirovinu.
U ostalim slučajevima, rad na nepuno radno vrijeme preračunavat će vam se ovisno o satnici. S druge strane, umirovljenici koji rade moraju raditi dvije godine da bi mogli zatražiti novi izračun mirovine s godinom dana staža. Pritom nije moguće prijeći iz prijevremene u starosnu mirovinu, kažu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za mirovina.hr, a prenosi Točka na i.
Odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) nije uvijek lako protumačiti. Među njima je i ona o radu na nepuno radno vrijeme i stažu za mirovinu. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava na upit portala mirovina.hr objasnili su kako se obračunava staž osobama koje rade u nepunom radnom vremenu.
Stjecanje uvjeta za mirovinu
Dakle, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju razdoblje zaposlenja s nepunim radnim vremenom izjednačava se s punim radnim vremenom kada je to potrebno da bi se stekli uvjeti za mirovinu.
Laički, ako ste radili nekoliko godina dva ili četiri sata dnevno, a te su vam godine potrebne da biste stekli uvjet za mirovinu, one će vam se računati kao da ste radili puno radno vrijeme. Odnosno, takva godina rada bit će jednaka godini staža, ali samo prilikom određivanja razdoblja za stjecanja uvjeta za mirovinu.
No, iznos pripadajuće mirovine računa se na temelju stvarnog staža osiguranja, odnosno na temelju stvarnog radnog vremena (broja odrađenih sati tijekom radnog staža), kako je propisano stavkom 3. članka 27. ZOMO-a, tumače iz HZMO-a.
Ralikujemo, dakle, “mirovinski” staž koji je potreban kao uvjet za odlazak u mirovinu i staž osiguranja na temelju kojeg se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja.
U staž osiguranja računa se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, ali se pri tome obračunava staž u trajanju koje odgovora stavrnom ukupnom broju sati rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno vrijeme. Primjerice, rad na sat vremena dnevno u godini dana ne računa se kao godina dana staža, već iznosi 45 dana, rad na dva sata donosi tri mjeseca staža godišnje, a rad na četiri sata šest mjeseci staža.
Rad uz mirovinu
No, odredba o računanju razdoblja rada, neovisno o satnici, ne primjenjuje se u slučaju rada uz mirovinu do polovine radnog vremena.
Umirovljenici nakon dvije godine rada uz mirovinu mogu tražiti novi izračun mirovine te na temelju njega dobiti dodatnih godinu dana staža. Ali umirovljenik koji je radio, na primjer, četiri sata dnevno, neće nakon dvije godine takvog rada steći dodatnu godinu staža kao uvjet za ponovni izračun mirovine.
Naime, ove odredbe se ne mogu primijeniti nakon umirovljenja, već samo prije stjecanja uvjeta za mirovinu, pojasnili su iz HZMO-a. To znači da umirovljenik koji je otišao u prijevremenu mirovinu ne može na temelju rada uz mirovinu i ponovnog izračuna prijeći u starosnu mirovinu.
