U populaciji od 20 do 24 godine osjetno smo iznad prosječnog udjela onih koji niti rade niti studiraju ili se osposobljavaju. U nas je u toj skupini 24,2 posto ili gotovo svaka četvrta osoba te dobi, a lošiju sliku imaju samo Italija (31%) i Grčka (26,1%), dok neznatno bolje stoje Rumunjska i Bugarska.
Istodobno, samo oko 7% Nizozemaca te dobi je u poziciji da niti se školuje niti radi, a manje od 10 posto imaju ih i u Luksemburgu, Danskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Malti i Austriji. Europski prosjek je pak 17,3 posto, što znači da je gotovo pet milijuna mladih Europljana (20-24g) izvan i svijeta rada i svijeta obrazovanja. Mladi dobi 15-19 godina na razini cijele EU većinom su još u sustavu obrazovanja (79%) pa je i udjel onih koji su "nigdje" tek šest posto, dok ih je kod onih između 25 i 29 godina trostruko više, gotovo petina.
Neka su to od zapažanja iz Eurostatove analize povodom današnjega Međunarodnog dana mladih. Kako se ističe, u proteklih 10 godina udjel osoba od 20 do 24 godine koje ne rade i ne obrazuju se na razini EU je ostao relativno stabilan, ali to se za pojedine članice svakako ne može reći. Dok su Nijemci, Bugari, Šveđani i Česi prednjačili u desetorci u kojoj se stanje popravilo, Hrvatska je s povećanjem za 5,4 postotna boda (sa 18,8 na 24,2%) među onima s najizraženijim pogoršanjem. Znakovito je da tu prednjače upravo mediteranske zemlje, mahom iz tzv. PIIGS skupine, s tim da su u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj te Cipru pomaci bili i jači nego kod nas.
Nema posla pa studiraju
Izraženiji problemi s nezaposlenošću mladih očito utječu i na dulje ostajanje u sustavu obrazovanja pa tako i Hrvatska bilježi iznadprosječan udjel mladih od 20 do 24 godine (samo) u sustavu obrazovanja. Kod nas ih je 44 posto, dok je prosjek EU 33 posto. No, u Uniji je približno toliko i onih koji (samo) rade, dok je kod nas takvih 27%. Usporedbe radi, prije deset godina (samo) u svijetu rada bilo ih 37 posto.
Izvor: poslovni.hr
