Nije baš svaki savjet ‘zlata vrijedan’.
Kada razvijate svoje kompetencije ili napredujete u karijeri, dobar savjet mentora kojem vjerujete može vas motivirati i nadahnuti. Ali kako reagirati na lošu kritiku odnosno savjet, a takvih će sigurno biti? Bez obzira na to želi li vam ljudi dobro ili vas jednostavno kritiziraju, prosudbe koje ljudi iznose o vama mogu dezorijentirajuće, uznemirujuće i obeshrabrujuće, piše sociologinja Tracy Brower za Fast Company, prenosi Točka na i.
No, moguće je bezbrižno prihvatiti loše kritike i učiti iz njih, ne dopuštajući da vam one stanu na put.
Prikrivena je istina da se loša kritika uvijek temelji na kontekstu, a vi ste onaj koji će presuditi je li ona korisna ili ju trebate odbaciti.
Ramislite jeste li tražili tuđe mišljenje. Ako se zatražili povratnu informaciju i spremni ste na nju, uvijek ih je lakše čuti. Čak i ako to niste tražili, često je korisno čuti tuđa stajališta.
Razmotrite izvor. Vaša baka bila je u pravu: povratne informacije koje primate često se više govore o osobi koja ih daje nego o vama. Informacije koje dobijete pokazat će na što je netko drugi obratio pozornost, čemu je dao prioritet i što cijeni. Unatoč tome, i vama ta informacija može biti dragocjena.
Razmotrite namjeru. Ovo je posebno važno jer namjera možda neće biti usklađena s posljedicama. Nekome je možda stalo do vas i želi vam najbolje, ali možda neće elegantno izreći svoje mišljenje. Ipak, ideje te osobe mogu poticajne za vas.
Razmotrite granice. Ponekad ćete dobiti povratne informacije iz kojih možete učiti, odbaciti ih ili se nositi s njima. Ali ako savjet prijeđe granicu, potražite pomoć i podršku svog nadređenog ili odjela za ljudske resurse.
Neki od najgorih savjeta mogu biti sjeme učenja i rasta – čak i ako ih je teško primiti. Evo nekih loših, pa i glupih savjeta iznesenih u raspravama na društvenim mrežama. Oni variraju od smiješnih do bolnih i mogu vam pomoći da se uzdignete i krenete naprijed bez obzira na sve.
“Pokušaj se uklopiti”
Među najgorim savjetima su oni kako biste se trebali „uklopiti” – da budete tihi ili „manje nametljivi” usporedbi s drugima. Jedna žena rekla je da ju je šef povukao u stranu i rekao joj da „velike ideje prepusti drugima”. Druga osoba rekla je da joj je menadžer sugerirao da ne bi trebala „zvučati tako pametno kada govori”. Jedan izrazito loš šef poručio je: “Ne bi trebao toliko pričati, moraš se bolje uklopiti.”
Što učiniti s ovakvim lošim savjetima? Sjetite se da želite biti najbolji. Naravno, pri tome želite poštivati druge i izbjegavati nametljivost na sastancima. Mudro je prilagoditi svoju poruku kako bi drugi prepoznali vaše ideje i kako biste bili što uvjerljiviji. Ali najveća korist od ovog lošeg savjeta je da je iznesen. A vi iznesite svoje najbolje ideje i ne igrajte „na sitno”. Imate talente i sposobnosti koje mogu pomoći vašem timu i vašoj organizaciji: budite samouvjereni i predstavite ideje koje imate.
“Nemoj ciljati previsoko”
Druga kategorija loših savjeta odnosi se na izbjegavanje ambicija, učenja ili novih prilika. Ponekad će ljudi oko vas sugerirati da ne gubite vrijeme na učenje ili stjecanje diplome, ili da ne budete tako predani razvoju svoje karijere. To može biti odraz nesigurnosti kolega ili njihove vlastite sklonosti izbjegavanju rizika ili napornog rada.
Ključno je tražite li svoj uspon na račun drugih ili povlačite i druge sa sobom na put uspjeha. Studija koju je proveo ResumeLab otkrila je da ljudima općenito ne smeta ambicija njihovih kolega ako su i oni sami cijenjeni. Sve dok napredujete tako da pritom ne gazite i ne omalovažavate druge, ambicija je u redu i neće narušiti vaše odnose s drugima.
Studija je također otkrila da ambicija ima prednosti: ambiciozne osobe imaju bolji učinak, a to koristi njima samima, njihovim timovima i tvrtki. Osim toga, vaš vlastiti napredak može biti alat za izgradnju odnosa. Ako želite certifikat za upravljanje projektima, možete ga dobiti tako da zajedno s kolegom učite i pripremate se za ispit.
Iskoristite ovakve savjete kako biste se jače motivirali na učenje i napredovanje te kako biste svoje napore usmjerili u uspjeh drugih, a ne samo vlastiti.
“Probaj drugačiji pristup”
Loši savjeti vezani uz posao mogu se pojaviti u više oblika. Jednoj osobi koja je bila preopterećena poslom i bila je blizu sagorijevanja, njezin je šef rekao da bude pozitivnija u pogledu svog radnog opterećenja. Drugoj je osobi rečeno da prestane tako brzo dovršavati svoj posao – jer to zastrašuje druge. Ovaj savjet može doći i od kolege koji vam preporučuje da ne radite toliko puno.
Kada dobijete loš savjet o tome kako radite, kada radite, koliko radite ili o vašim radnim navikama, to može biti znak želje drugih za kontrolom ili da drugima nedostaje kreativnosti u poslu. Realno, postoji više točnih odgovora o tome kako radite.
U nekim trenucima poželjet ćete posao odraditi brzo jer je riječ o projektu koji vam puno znači. U nekim drugim okolnostima ćete možda više raditi vikendom kako biste si oslobodili ponedjeljak poslije podne za nešto drugo. Ako imate kontrolu nad svojim rasporedom, ako poštujete i sebe i svoje radne obveze, to je svakako razlog da se osjećate snažnije.
S druge strane, ako ste prezaposleni, iscrpljeni i nezadovoljni, dobro je podijeliti svoju zabrinutost i razgovarati sa šefom kako da si olakšate poziciju. Važno je biti uporan kada je riječ o vlastitim potrebama i raditi na način koji vama najviše odgovara, ali održavajući privatni život i radne obveze u ravnoteži.
“Promijeni se”
Vjerojatno najštetnija vrsta savjeta su ono osobni. Mnogim ljudima govore da se smiješe previše ili premalo, da su previše pristojni ili previše agresivni. Jednoj ženi rečeno je da je previše muževna; drugoj da joj je kosa previše plava. Od treće osobe zahtijevalo se da ublaži naglasak, a od četvrte da ne nosi crvene štikle.
Pouka iz ovih loših savjeta je da budete svoji. Često je teško ostati uspravan pred osobnom kritikom, ali kada ste sigurni u sebe, to je dobro za vas i za one oko vas. Budite primjer drugima svojom samouvjerenošću, tko ste i kako se predstavljate.
Naravno, mudro je donekle se prilagoditi okolnostima i drugima oko sebe. To je priroda zajednice u kojoj svaki član uz prava ima i obveze prema drugima. Ne želite uvrijediti druge i ima smisla prihvatiti različita gledišta i prilagoditi im se. Ali jednako je važno da budete ono što jeste: pronađite ravnotežu između toga da izrazite sebe, a da pri tome poštujete druge članove zajednice koja je – baš kao i vi – takva kakva jest.
“Previše si posvećen obitelji”
Ljudi također čuju dobivaju savjete o svom poslu, ali i o obitelji. Jednoj je ženi savjetovano da ne rađa jer će to štetiti njenoj karijeri. Druga je dobila preporuku da odustane od unaprijeđenja jer se neće moći na odgovarajući način posvetiti obitelji. Jednoj osobi rečeno je da bi se trebala više posvetiti poslu, a manje svojoj djeci. Drugom je rečeno da ne može obavljati određeni posao jer ima djecu.
Pouka koju iz ovoga možete izvući je da sami donosite odluke o poslu i o obitelji. Studija koju je proveo MyPerfectResume otkrila je da 34 posto ljudi smatra da je obitelj najvažnija za uspjeh u životu, dok ih 30 posto smatra da je uspjeh najvažniji stabilan posao. Pri tome je 83 posto ispitanika reklo da bi žrtvovali svoju karijeru za uspjeh u osobnom životu. Istovremeno 77 posto bi ih žrtvovalo osobni život za uspjeh u karijeri.
Zaključak: i karijera i obitelj su važni, a žrtve se mogu dogoditi s obje strane, ovisno o vašim prioritetima i okolnostima. Postoji mnogo načina da uspijete i da se osjećate ispunjeno, a vaš vlastiti sustav vrijednosti najbolje će usmjeriti vaše odluke.
Općenito, postoji mnogo toga što možete naučiti iz tuđih iskustava, perspektiva i postupaka. Ali na kraju ćete odluku donijeti u skladu s unutarnjim snagama i gledištima. Kada date sve od sebe, i kada ste sigurni i osnaženi, bit ćete sretniji, ispunjeniji i zadovoljniji. A to je najbolji savjet koji možete dobiti.
Izvor: Točka na i
