Raste minimalac i otvara se veći prostor za isplatu neoporezivih nagrada.
Većini Hrvata koji žive od svog rada u idućoj godini smiješi se daljnji rast realnih plaća. Država se pobrinula za one s najnižim primanjima, a solidna povišica osigurana je i za zaposlene u državnim i javnim službama. Ostali zaposleni mogu se nadati da će gospodarski rast, manjak radne snage i šire mogućnosti neoporezivog nagrađivanja potaknuti poslodavce da odriješe kesu.
Novim poreznim rasterećenjem dohotka Vlada je otvorila prostor za rast plaća većini zaposlenih, a najveću povišicu mogu očekivati najslabije plaćeni radnici. Porezne izmjene od početka iduće godine donose ukidanje prireza, podizanje osobnog odbitka s 530,90 na 560 eura i subvencioniranje dijela troška mirovinskog doprinosa za građane s nižim plaćama, objavio je tportal.
Povišice ovise o odlukama općina i gradova
Na visinu plaće u novoj godini značajan utjecaj imat će i odluke jedinica lokalne samouprave, s obzirom na to da je Vlada prepustila gradskim i općinskim vlastima da same određuju visinu poreza na dohodak unutar utvrđenog raspona. Općine i gradovi mogu propisati nižu poreznu stopu u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu u rasponu od 25 do 35,4 posto.
Do sada je tek manji dio gradova i općina donio odluke o poreznim stopama. Od četiri najveća grada tri su najavila povećanje, a jedan će zadržati postojeće stope.
Zagrebačka vlast odlučila se za najveće porezno opterećenje te će porezne stope iznositi maksimalnih 23,6 posto (za dohotke do 50.400 eura), odnosno 35,4 posto (za dohotke iznad 50.400 eura). Rijeka će imati stope malo niže od maksimalnih (22,4 i 33,6 posto), a u Splitu će niža stopa biti 21,5 posto te viša 32,25 posto. Osijek će pak zadržati postojeće stope od 20 i 30 posto. Može se očekivati da većina lokalnih jedinica s HDZ-ovskom većinom u vlasti neće dizati porezne stope slijedeći preporuke Vlade.
Gradovima koji odluče zadržati postojeće porezne stope ostaje mogućnost da gubitak prihoda od prireza kompenziraju podizanjem drugih nameta, poput poreza na iznajmljivanje i poreza na kuće za odmor.
Najbolje će proći zaposleni u gradovima koji su najavili dodatno smanjenje poreznog opterećenja. Primjerice, Bjelovar i Sveta Nedjelja, koji su već ukinuli prirez, odlučili su se za niže stope poreza na dohodak od trenutno važećih 20 i 30 posto.
Minimalac raste na 840 eura
Uz porezne izmjene, građanima s nižim plaćama na ruku ide i povećanje minimalne plaće.
Prema odluci Vlade, ona u bruto iznosu raste sa 700 na 840 eura, odnosno 20 posto.
Veći prostor za neoporezive isplate
U sklopu poreznih izmjena Vlada je povećala maksimalne iznose većeg broja neoporezivih naknada, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u idućoj godini.
Neoporeziv iznos božićnica i naknada za godišnji odmor povećava se sa 663,62 na 700 eura, neoporeziva nagrada za radne rezultate (bonus) raste s 995,43 na 1120 eura, a za troškove prehrane po novome će se neoporezivo moći isplatiti 1200 eura (ranije je bilo 796,44 eura).
U novoj godini povećava se i naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – s 40 na 50 eurocenti po prijeđenom kilometru – a neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja unutar Hrvatske bit će povećan sa sadašnjih 26,55 na 30 eura.
Rastu i neoporezive naknade u slučajevima invalidnosti, bolesti i smrti u obitelji. Potpora radniku zbog invalidnosti trenutno iznosi 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok potpore djetetu umrlog radnika dosežu 232,27 eura. Od iduće godine neoporezivo će se na ime tih potpora moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.
Povećava se i maksimalan neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu s trenutnih 1.327,24 na 1400 eura od iduće godine.
Što se tiče mogućih neoporezivih primitaka radnika za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina raste s trenutnih 199,09 na 280 eura, za 15 godina gornji limit se diže s 265,45 na 336 eura, za 20 godina s 331,81 na 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima od iduće godine moći neoporezivo isplatiti do 448 eura, u odnosu na trenutnih 398,17 eura.
Neoporezive nagrade za navršenih 30 godina rastu s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina i svakih narednih pet godina sa 663,62 na 672 eura.
Nova pravila za državne i javne službenike
Novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama donosi brojne novosti za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu.
Zakonom se smanjuje 2500 kategorija radnih mjesta, dokida se sustav s više od 560 različitih dodataka i uvodi sustav od sedam kategorija dodataka. Također se uvodi 16 platnih razreda s rasponom koeficijenata od 1 do 8.
Važna novina je i uvođenje dodataka na plaću za učinkovitost rada, i to do 30 posto. Službenici i namještenici s najboljim rezultatima moći će ostvariti i godišnji bonus.
Novim sustavom plaća mijenjaju se i koeficijenti za pojedina radna mjesta. Još nisu objavljene visine koeficijenata, ali izvjesno da će u većini slučajeva rasti, pri čemu će se oni najslabiji povećati i za 60 posto.
Prva isplata plaće po novim koeficijentima predviđena je u travnju.
Za iduću godinu Vlada je sa sindikatima dogovorila i povećanje osnovice za izračun plaća sa 678,06 na 947,18 eura. Također, dogovoreno je povećanje prigodnih nagrada - božićnica i regres rastu s 237,27 na 300 eura, a dar za djecu sa 66,36 na 100 eura.
U državnom proračunu za troškove zaposlenih predviđeno je 1,5 milijardi eura ili 13,1 posto više nego ove godine.
Izvor: tportal
