Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Prosječna plaća narasla 5% u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje gotovo dvije trećine građana ima plaću manju od 1000 eura

Prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 7.522 kune (998 eura).

Prosječna plaća narasla 5% u odnosu na prošlu godinu, ali i dalje gotovo dvije trećine građana ima plaću manju od 1000 eura

Prema podacima servisa MojaPlaća, u 2022. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 7.522 kune (998 eura), što je 5% više nego prethodne godine. 

Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 7.000 kuna (929 eura), što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošlu godinu medijalna plaća narasla je 8% što nam govori da su plaće nižeg ranga ipak rasle u većoj mjeri nego one višeg ranga.


 
Svakako je zanimljivo pogledati raspodjelu po platnim razredima. Svaki četvrti zaposleni prima plaću od 750 eura ili manje (od prilike manje od 5650 kuna), dok svaki treći prima između 750 i 1.000 eura; što čini čak 60% ispitanika koji primaju manje od 1.000 eura. Od 1.000 do 1.500 eura prima 28% zaposlenih, dok je onih s plaćama preko 1.500 eura (ili 11.300 kuna) zanemarivo malo; svega 12%. 


 
Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 123% više od prosječne, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (78% više od prosjeka), informacijskih tehnologija (+38%) te telekomunikacija (+17%). 

Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-35%), tekstilni radnici (-38%) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-30%). 

Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju kontrolori leta (23.235 kuna, odnosno 3.084 eura), direktori IT poslova (22.772 kuna, 3022 eura) te regionalni direktori (21.681 kune, 2717 eura).

Najpotplaćeniji radnici su šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4.365 kuna (579 eura), tekstilni tehničari s 4.350 kuna (577 eura), frizeri (4.475 kuna, 594 eura) te zaštitari 4.632 kune (615 eura).

Najbolje plaćaju velike privatne tvrtke u stranom vlasništvu

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 8% više od prosjeka te iznose 8.149 kuna (1082 eura). S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su 4% niža od prosjeka (7.191 kunu, 954 eura), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu se kreću oko 7.087 kuna, odnosno 941 euro (-6%), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6.999 kuna odnosno 929 eura (-7%).

U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle javnoj i lokalnoj upravi i samoupravi (+7%), dok su najmanje rasle privatnim tvrtkama  u stranom vlasništvu (+4%).

Također, provjerili smo postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade. 

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 6.532 kune ili 867 eura (-13% u odnosu na prosjek), u kompanijama koje broje do 19 zaposlenika plaća je 5% niža od prosjeka (7.182 kune ili 953 eura), dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama s više od tisuću radnika (7.875 kuna i 1045 eura, odnosno 5% više od prosjeka).

U odnosu na prošlu godinu plaće su najviše rasle u tvrtkama s najnižim plaćama, znači u najmanjima; u prosjeku 6%, dok je u velikim tvrtkama u odnosu na prošlu godinu plaća rasla za 4%.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Najniže plaće pronalazimo u Virovitičko-podravskoj (-20%), Brodsko-posavskoj (-17%), te Požeško-slavonskoj (-17%) županiji. 

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (11% iznad prosjeka) te iznosi 8.365 kuna ili 1110 eura (medijan 7.500 kuna).

Obrazovanje i iskustvo donose višu plaću

Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.  Pa tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 63% višu plaću od prosječne. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17% višu plaću od prosječne (8.795 kuna ili 1167 eura) i čak 37% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 6.409 kuna ili 851 euro.

Također, istraživanje je potvrdilo kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 6.142 kune, odnosno 815 eura (18% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 6.757 kuna ili 897 eura (-10%). Do prosječne hrvatske plaće u iznosu od 7.455 kuna (989 eura) dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo natprosječno zarađivati te prosječna plaća onih koji iza sebe imaju deset godina radnog staža iznosi 8.386 kuna ili 1113 eura(+11 %).

Plaće u zemljama Europe

Samo za usporedbu stavili smo prosječne bruto plaće u zemljama Europe. Hrvatska je među zemljama s najnižim prosječnim bruto plaćama, dok prednjače Švicarska i Luksemburg. No, ne treba zanemariti niti činjenicu da su tamo i troškovi života puno veći.

Beneficije

Broj zaposlenih ispitanika u Hrvatskoj kojima, pored plaće, poslodavac daje određene beneficije je lani blago porastao u odnosu na godinu prije (78% u 2022., 77% u 2021. i 73% u 2020.). 

Najčešća beneficija radnika u Hrvatskoj je naknada za putne troškove  i javni prijevoz, a potom slijede mobitel za osobnu upotrebu (23%) i topli obrok (22%) što je ujedno beneficija koja je najviše narasla u odnosu na prošlu godinu. 

Poslodavci radnicima najrjeđe pokrivaju troškove kulturnih i/ili sportskih aktivnosti (1%) te privatnog mirovinskog osiguranja (2%). 

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 400 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 58.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci. 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.