Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Svaki peti radnik u Hrvatskoj strahuje da će ostati bez posla zbog automatizacije i umjetne inteligencije

Uz brojne pozitivne strane tehnološkog napretka, dolazi i poneki izazov, odnosno pitanje. Primjerice, hoće li dio radne snage ostati bez posla uslijed automatizacije radnih mjesta te daljnjeg razvoja umjetne inteligencije? Odgovore smo doznali u okviru novog MojPosao istraživanja.

Svaki peti radnik u Hrvatskoj strahuje da će ostati bez posla zbog automatizacije i umjetne inteligencije

Chat GPT, Midjourney, Bard. Lista alata baziranih na umjetnoj inteligenciji postaje sve duža. 

Posljednjih mjeseci bilo je gotovo nemoguće izbjeći vijesti o razvoju i novim mogućnostima primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, ali i poslovnom okruženju. Uz brojne pozitivne strane tehnološkog napretka, dolazi i poneki izazov, odnosno pitanje. Primjerice, hoće li dio radne snage ostati bez posla uslijed robotizacije i automatizacije radnih mjesta te daljnjeg razvoja umjetne inteligencije?

Odgovore smo doznali u okviru novog MojPosao istraživanja, u kojem je svoja razmišljanja (i strahove) podijelilo više od 800 ispitanika.

Do izumiranja zanimanja će doći, ali ne tako skoro

Svaka peta osoba (22%) smatra kako bi u narednih 10 godina mogla ostati bez posla zbog napretka tehnologije (umjetna inteligencija, automatizacija), dok trećina (31%) misli kako će vjerojatno doći izumiranja njihovog zanimanja, ali ne u tako skorom vremenu. 

S druge strane, gotovo polovica radnika (47%) je sigurno kako tehnološki razvoj neće rezultirati nestankom njihovog zanimanja, odnosno kako ih nikakav robot ili umjetna inteligencija ne mogu zamijeniti.

Osobe sa srednjom stručnom spremom nešto češće strahuju da bi mogli biti zamijenjeni od strane kakvog tehnološkog čuda, i to već u idućih 10 godina (23%), nego što isto vjeruju ispitanici s višom (21%) i visokom stručnom spremom (17%).

Također, 10% radnika u Hrvatskoj tvrdi kako su već doživjeli promjenu radnih zadataka zbog automatizacije, a 7% zaposlenih je zbog napretka tehnologije bilo prisiljeno promijeniti poziciju unutar tvrtke.

Blagoslov ili prokletstvo?

Sudeći prema istraživanju,  još uvijek nismo sigurni predstavlja li razvoj tehnologije blagoslov ili prokletstvo. Naime, čak 49% ispitanika vjeruje kako je korist od automatizacije i razvoja umjetne inteligencije, poput povećane učinkovitosti i produktivnosti, kudikamo veća od potencijalnih gubitaka. 

S takvim razmišljanjem se ne slaže 51% sudionika istraživanja. Kako navode, automatizacija doista može pomoći u obavljanju radnih zadataka na način da se ti zadaci brže i točnije riješe, ali tehnologija nikad neće moći zamijeniti ljudski faktor. Osim toga, upravljanjem i razvojem tehnologije bave se upravo ljudi. Zbog toga će, ističu, možda morati doći do prilagodbe određenih radnih mjesta, ali ne i do njihovog potpunog nestanka. Kao što je jedan ispitanik naglasio: umjetna inteligencija je samo alat pomoću kojeg možemo biti učinkovitiji.

Stav prema kojem automatizacija i razvoj umjetne inteligencije donose više prednosti nego potencijalnih prijetnji u većoj mjeri dijele ispitanici s visokom i višom stručnom spremom (57%), nego ispitanici sa srednjom stručnom spremom. (54%).


 
Iako ispitanici smatraju da automatizacija i umjetna inteligencija već sada ugrožavaju ljudska radna mjesta (59%), odnosno kako će do toga doći u skoroj budućnosti (69%), čak 64% radnika sumnja da će razvoj tehnologije dovesti do toga da će oni sami ostati bez posla.

S druge strane, značajan dio ljudi (43%) misli kako će razvoj tehnologije rezultirati stvaranjem nekih novih prilika i mogućnosti na tržištu rada, a 66% sudionika istraživanja predviđa kako će to za posljedicu imati veću fluktuaciju zaposlenika te da će se ljudi morati prilagoditi na manje stabilno zaposlenje.

Posljedice automatizacije i razvoja umjetne inteligencije prvenstveno će se odraziti na veću potrebu ljudi za cjeloživotnim obrazovanjem i prilagodbu na nova radna mjesta (77%), kao i na stvaranje sve veće razlike između bogatih i siromašnih (73%). Dvije trećine (62%) smatra kako će doći do rasta broja nezaposlenih, ali 41% ljudi vjeruje da će se pritom stvoriti i neka nova, bolja radna mjesta.

Koja zanimanja su ugrožena?

Iako je grupa profesora sa Sveučilišta New York (NYU), Princeton i Sveučilišta Pennsylvania (UPenn) predvidjela kako će umjetna inteligencija ugroziti prvenstveno profesore koji u srednjim školama predaju jezike, književnost te povijest i radnike u telemarketingu, naši ispitanici predviđaju da će bez posla prvi ostati industrijski i administrativni radnici te trgovci. Novim tehnologijama najviše će odolijevati, smatraju ispitanici, zdravstveni i uslužni radnici te umjetnici i pravnici.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na više od 800 ispitanika, od kojih je 56% žena i 43% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 34%  starije je od 45 godina, dok ih je 11% mlađe od 25 godina, a 33% ima između 35 i 45 godina te je 22% njih u dobi od 26 do 35 godina. Više od polovice ispitanika (57%) ima srednju stručnu spremu, 22% visoku, dok 15% ispitanika ima višu stručnu spremu. 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.