Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Svaki četvrti radnik koji je dao otkaz požalio je svoju odluku. Postoje četiri stvari za kojima najviše žalimo

U posljednje tri godine čak 45% radnika samoinicijativno je promijenilo je posao, potvrdilo je istraživanje provedeno na više od 2.000 ispitanika.

Svaki četvrti radnik koji je dao otkaz požalio je svoju odluku. Postoje četiri stvari za kojima najviše žalimo

Suočeni sa sveopćom neizvjesnošću te izostankom uvjerljivog odgovora na pitanje „Što nam sutra nosi?“, veliki broj ljudi je umjesto prebrođivanja krize na sigurnom i stalnom poslu, u posljednje dvije-tri godine odlučio stvari uzeti u svoje ruke. I promijeniti posao.

U kojoj mjeri su Hrvati mijenjali posao u posljednje tri godine i jesu li požalili zbog te odluke, istražili smo u novom MojPosao istraživanju provedenom na više od 2.000 ispitanika

Gotovo polovica radnika je dala otkaz u posljednje tri godine

U posljednje tri godine čak 45% radnika samoinicijativno je promijenilo je posao, potvrdilo je istraživanje.

I dok su otkaz u podjednakoj mjeri davali muškarci i žene, na taj potez su se najčešće odlučivale osobe u dobi od 31 do 40 godina (49% ispitanika) te visokoobrazovani radnici (51%). S druge strane, na 'dizanje sidra' i napuštanje poslodavca odlučilo se 38% zaposlenih sa srednjom stručnom spremom.

Otkaz su u najvećoj mjeri davali ispitanici komunikacijskih (67%), umjetničkih (60%), humanističkih (54%) te informatičkih (50%) zanimanja dok su u najmanjoj mjeri otkaz u posljednje tri godina dali zaposleni u preradi hrane (18%), zdravstveni radnici (29%), industrijski (30%), ugostiteljski (32%) te administrativni djelatnici (35%).

Ispitanici koji su u posljednje tri godine dali otkaz u najvećoj su mjeri promijenili samo jednog poslodavca (48%), dok ih je trećina (30%) promijenila dva, a tek petina njih (22%) promijenila je čak tri ili više poslodavaca u tri godine.

Muškarci su u odnosu na nježniji spol promijenili veći broj poslodavaca. Njih četvrtina (25%) je u promatranom razdoblju promijenila tri ili više poslodavaca, dok je isto učinilo 19% žena. 

Iako mlađi ispitanici nisu davali otkaz onoliko često koliko su to činili njihovi stariji kolege, oni koji su se odlučili na taj potez, promijenili su više poslodavaca. Naime, svega 24% radnika mlađih od 30 godina je u posljednje tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, u usporedbi s 50% pripadnika starijih dobnih skupina.

Što je viša razina našeg obrazovanja, to je manja vjerojatnost da smo u prethodnom razdoblju promijenili više poslodavaca, potvrdilo je istraživanje. 

Visokoobrazovani ispitanici češće imaju bolje uvjete zaposlenja, izbirljivi su kod traženja posla, a imaju i dulji period „uhodavanja“ u posao pa ga samim time rjeđe i mijenjaju. Promatrano kroz brojke, 42% zaposlenika sa srednjom stručnom spremom je u posljednje tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, dok je isto učinilo 57% ispitanika s visokom stručnom spremom. 

Zbog čega smo davali otkaz?

Nije nikakva novost da najbolju povišicu dobivamo mijenjajući posao. Svjesni su toga i zaposleni u Hrvatskoj.

Stoga, ne čudi kako je upravo visina plaće glavni razlog davanja otkaza u posljednje tri godine. Na drugom mjestu su loši međuljudski odnosi, iza kojih slijedi nemogućnost profesionalnog napretka.

Zanimljivo je da se u top pet razloga davanja otkaza smjestio i osjećaj podcijenjenosti od strane poslodavca, kao i loši uvjeti rada koji su negativno utjecali na zdravlje zaposlenika. Među najrjeđim razlozima su povratak na rad iz ureda (nakon što su u epidemiji barem djelomično radili od kuće), lokacija tvrtke, ali i loše nefinancijske beneficije. 

Neki su požalili svoju odluku

Od ispitanika koji su dali otkaz u posljednje tri godine, četvrtina (23%) je zbog te odluke požalila.

Žene su nešto češće požalile zbog promjene poslodavca (24%) nego muškarci (21%), baš kao i zaposleni sa srednjom stručnom spremom (24%) u usporedbi s visokoobrazovanima%).

U najvećem broju slučajeva do žaljenja je došlo jer novi posao nije bio toliko dobar koliko smo mislili da će biti.

Visoko na listi razloga su i nekadašnji kolege, za kojima čezne polovica ispitanika, ali i loši međuljudski odnosi na novom poslu. Iako loš menadžment nije bio visoko na listi razloga davanja otkaza, u trenutku kad su se na novom poslu susreli s lošim menadžmentom, ispitanici su požalili što su promijenili posao. Na novom poslu najmanje nas smetaju lokacija tvrtke, uvjeti rada (primjerice, nemogućnost rada od kuće) i work-life balance te nefinancijske beneficije. 


 
Posebno je demotivirajuća činjenica da je pola radnika (49%) koji su požalili zbog promjene posla i dalje na tom poslu, dok je preostala polovica u međuvremenu (51%) opet promijenila poslodavca. 

Većina ispitanika koji su požalili što su promijenili posao priznaje kako bi se vratili nekadašnjem poslodavcu (60%) kad bi za to bilo prilike. Povratku u 'staro jato' skloniji su muškarci (60%) nego žene (55%) te ispitanici srednje stručne spreme (63%) nego visoke (48%).

Promjena posla u idućih godinu dana

Gotovo polovica radnika (45%) u idućih godinu dana planira dati otkaz

O otkazu češće razmišljaju muškarci (47%) nego žene (44%), oni u srednjim godinama (51% u dobi od 26 do 30 te 50% u dobi od 31 do 40 godina) kao i ispitanici sa srednjom stručnom spremom (48%).

Čime nas novi poslodavac može privući? Prvenstveno boljom plaćom i ukupnim financijskim paketom, a snažan utjecaj na našu odluku ima i imidž, odnosno status tvrtke.

O istraživanju:

Istraživanje je provedeno na više od 2000 ispitanika, od kojih je 56% žena i 44% muškaraca. Najviše ispitanika, njih 44%  starije je od 41 godinu, dok ih je 12% mlađe od 25 godina, a 34% ima između 35 i 45 godina te je 11% njih u dobi od 26 do 35 godina. Više od polovice ispitanika (55%) ima srednju stručnu spremu, 25% visoku, dok 13% ispitanika ima višu stručnu spremu. 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.