Izgledi za svjetsku ekonomiju značajno su pogoršani, a temeljna inflacija oklijeva u svom padu, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj ovotjednoj analizi.
Izgledi za svjetsku ekonomiju značajno su pogoršani, a temeljna inflacija oklijeva u svom padu, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj ovotjednoj analizi. Kumulativni rast kamatnih stopa od proljeća lani naovamo pogađa ekonomiju baš kao i u prošlim kamatnim ciklusima.
Naime, ekonomija Sjedinjenih Američkih Država osjetno usporava u drugoj polovici ove godine, a u prvoj polovici 2024. očekuje se pad BDP-a, uslijed pogoršanja tržišta rada te slabljenja osobne potrošnje.
Na to upućuje inverzija američke novčane krivulje kao pouzdan vjesnik recesije u posljednjih 60 godina. U međuvremenu, Fed nastavlja kampanju podizanja kamatnih stopa (do 50 baznih bodova), što će u kombinaciji s regulacijom financijske industrije pogoršati uvjete financiranja. Sve to pojačava vjerojatnost recesije u drugoj polovici godine, piše tportal.
U 2023. godini HUP očekuje rast američke ekonomije od oko 1,5 posto, a potom stagnaciju ili manji pad do -0,5 posto u 2024. godini.
Negativni signali u Europi
S druge strane Atlantika, nakon plitke recesije na prijelazu iz prošle u ovu godinu, sve izgledniji je nastavak iste u drugoj polovici godine. Naime, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti, zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata kao i rasta eura. Štoviše, kumulativni rast kamatnih stopa od 400 baznih bodova, njihov dodatni rast uz slabljenje fiskalnog stimulansa s vremenskim pomakom slabi domaću potražnju, što ne može poništiti ni (teoretski) značajan oporavak izvoza.
Kao najveća ekonomija, Njemačka ni u jednom ciklusu rasta kamatnih stopa u posljednjih 50 godina nije izbjegla recesiju. Istovremeno, glavni indeksi poslovne klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za euro područje u svibnju, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku šalju nam negativne signale, naročito za prerađivačku industriju.
I dalje je prisutna neizvjesnost u pogledu isporuka ključnih energenata u nastavku godine.
Recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća sugerira ‘plitku’ recesiju unatoč jakom rastu kamatnih stopa. Očekivano jenjavanje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije također djeluju stabilizacijski.
EU fondovi te potpun oporavak turizma po ukidanju COVID restrikcija glavni su faktori u korist bržeg rasta BDP-a na periferiji euro područja u odnosu na mnoge zemlje ‘jezgre’ europodručja.
Vjerojatnost recesije u Europi u sljedećih 12 mjeseci je malo iznad 40 posto. U 2023. HUP i dalje očekuje de facto stagnaciju ekonomije u euro području i potom prosječni rast od svega 0,5 posto u 2024. godini.
Izvor: tportal
