Revizija je i dalje u tijeku, a kao najčešće razloge za traženje povrata potpora ističe se da su poduzetnici trošak plaće radnika zapravo dvostruko financirali iz javnog novca, odnosno da su poslodavci istodobno koristili javna sredstva drugih davatelja, u najvećem broju slučajeva se radilo o bolovanju i rodiljnom dopustu na teret HZZO-a.
Iako su mnogi već i zaboravili na ekonomsku dramu koju je izazvala pandemija koronavirusa i razne ograničavajuće mjere koje su zbog nje bile uvedene, revizija izvanrednih potpora koje je država tada davala poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta još uvijek traju, a Hrvatski zavod za zapošljavanje i ovoga ljeta šalje zahtjeve za povratom isplaćenog tvrtkama i obrtima za koje je utvrdio da na taj novac, zapravo, nisu imali pravo.
Tako je prije koji dan i na Facebook stranici Udruga Glas poduzetnika opet osvanuo post o tome da im upravo stižu zahtjevi za vraćanje potpora koje su primili 2020. godine, a iz HZZ-a odgovaraju da oni, „sukladno fiskalnoj odgovornosti“, moraju provoditi kontrole svih ugovora, pa tako i ugovora sklopljenih za potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Očito, međutim, rade to prilično sporim tempom.
“U većini slučajeva poslodavci nisu u obvezi vratiti cjelokupni iznos potpore već samo dio za koji se kontrolom utvrdilo da je potrebno izvršiti povrat”, odgovorili su o provedenim revizijama za N1. Po radniku su, za puno radno vrijeme, imali pravo dobiti do 4000 kuna potpore, objavio je N1.
Vraćeno 2,9 posto isplaćenog
Do sada je u državnu blagajnu tako ukupno vraćeno 46,6 milijuna eura, što je uplatilo 29.752 poduzetnika. Navode također da se kontrola svakog zahtjeva, odnosno ugovora, radi na temelju kriterija koji su bili važeći u trenutku obrade zahtjeva za potporu, to jest da nema nekih dodatnih kriterija, iako se neki poduzetnici i na to žale.
U pitanju je na prvi pogled značajan iznos, ali kako je mjeru koristilo oko 115 tisuća poslodavaca za više od 705 tisuća radnika, a isplaćeno im je ukupno oko 1,6 milijardi eura neto (ne računajući doprinose), postotak povrata u odnosu na isplaćeno je zapravo malen, oko 2,9 posto. No, tiče se relativno velikog broja malih i mikro poduzetnika i obrtnika. Kako je tijekom 2020. i 2021. godine na internetskim stranicama HZZ-a izrasla teško pregledna šuma uputa i kriterija za dodjelu tih potpora, i stalno je nadopunjavana, ne čudi da je tu bilo raznih nesnalaženja, grešaka i – dobrog starog muljanja.
Najčešći razlozi koje je utvrdila revizija
Kao najčešće razloge za traženje povrata potpora u HZZ-u navode da su poduzetnici trošak plaće radnika zapravo dvostruko financirali iz javnog novca, odnosno da su poslodavci za istog radnika za kojeg im je bila isplaćena potpora, istodobno koristili javna sredstva drugih davatelja, u najvećem broju slučajeva se radilo o bolovanju i rodiljnom dopustu na teret HZZO-a.
Potom, neki bi dali radniku poslovno uvjetovani otkaz, a istodobno su za njega nastavili primati potporu. Ima i onih koji nisu udovoljavali propisanom kriteriju pada prihoda ili primitaka u traženim usporednim razdobljima mjere (pitanje je, pritom, zašto im je HZZ onda uopće i bio ranije odobrio potporu, ali to nam nisu objasnili), a bilo je “u manje slučajeva povrata zbog kršenja odluka Stožera civilne zaštite i fiskalnih prekršaja poslodavaca”. To znači, ilustrirali su, da su poslodavci koristili potporu jer im je bio zabranjen rad Odlukom Stožera civilne zaštite, ali su usprkos zabrani radili i time kršili Odluku SCZ-a. “Poslodavci koji su kršili Odluke SCZ-a nisu mogli koristiti potporu u mjesecu kršenja, odnosno po utvrđenju kršenja potporu su bili obvezni vratiti”, odgovorili su iz HZZ-a.
Udruga Glas poduzetnika, koja je i nastala na početku korona krize upravo radi pružanja potpore tvrtkama ugroženima u korona krizi, još je lani u ožujku „oštro osudila rad HZZ-a“ koji je već tada od mnogih poduzetnika tražio da vrate novac dobiven preko mjere za očuvanje radnih mjesta, a spominjali su da se najčešće radi o zahtjevima za povratomu rasponu od 16.000 do čak 120.000 kuna.
“Plaćamo za greške HZZ-a”
U UGP-u nam glavna tajnica Branka Prišlić kaže da su im se javljali poduzetnici i navodili da su u mnogo slučajeva kriteriji po kojima su zahtjevi odobreni „bili zadovoljeni u vrijeme podnošenja zahtjeva, ali naknadno su im odbijeni“. Ili da je jedan od kriterija za mikro poduzetnike bio da imaju do 10 zaposlenih „što u nekim slučajevima znači 9, a u nekima 10, pa postoji mogućnost da referenti rade slobodnu procjenu.“
U objavi na web stranici UGP navodi i da je HZZ naknadno uveo neke kriterije za potpore (iako u Zavodu izričito kažu da nisu), pa to stoga smatraju greškom HZZ-a koju poduzetnici ne trebaju plaćati.
Izvor: N1
