Najveći broj umirovljenika na tržište rada se vratio pronalaskom posla u sektoru trgovine.
Nedostatak radne snage graditeljstvo i turizam nadoknađuju uvozom radnika iz inozemstva, dok se trgovina više orijentira na domaću ponudu, pa zapošljavaju studente i umirovljenike. Iako je po broju zaposlenih odmah uz bok prerađivačkoj industriji koja ima najviše radnika u Hrvatskoj, trgovina zapošljava četiri puta manje stranaca nego prerađivačka industrija i desetak puta manje nego graditeljstvo ili turizam.
No, zato je ta grana prva po zapošljavanju umirovljenika, podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je na kraju lipnja u trgovini na polovinu radnog vremena bilo zaposleno 4.649 umirovljenika, piše Novi list. S druge strane prema podacima MUP-a za trgovinu su krajem srpnja bile izdane ukupno 3.094 radne dozvole za strane radnike.
Broj umirovljenika zaposlenih u ugostiteljstvu ili graditeljstvu višestruko je, i više nego deset puta manji, od broja radnika koji su u tim djelatnostima zaposleni uz dozvole za strance. No, i te grane posežu za umirovljenicima pa ih je u građevinarstvu u lipnju bilo 2.899, a u smještaju i pripremi i usluživanju hrane 2.332.
Ne gube mirovinu
Tako je od Vladine odluke da posljednjih godina širi krug umirovljenika koji mogu raditi do polovine radnog vremena, odnosno 20 sati tjedno, a da ne gube mirovinu, zasad najviše koristi imala trgovina, koja je tako dijelom nadomjestila nedostatak radnika. Gotovo svaki peti umirovljenik koji se tako zaposlio u lipnju je radio u trgovini.
Svoje kućne financije radom u mirovini krajem lipnja popravljalo je 27.761 građanin koji je u mirovini, što je tisuću više nego prethodni mjesec i gotovo pet tisuća više nego u isto vrijeme prošle godine.
Nedostaje radnika
Nakon trgovine umirovljenicima najviše nude poslovi medicinskih sestara i te oglase uglavnom objavljuju ustanove za skrb o starijima i nemoćnima. O njima će očito sve više brinuti stariji sugrađani, oni koji su u mirovini, ali još uvijek nisu nemoćni i mogu raditi. U zdravstvu već radi oko tisuću i pol umirovljenika na polovinu radnog vremena, a sve su češći slučajevi da i država poseže za liječnicima ili sestrama koji su već umirovljeni. Umirovljenicima se nude i poslovi kuhara, konobara te pomoćnih radnika u kuhinji, a objavljena je ponuda i za zapošljavanje 14 umirovljenika kao dostavljača.
Uz sve ove primjere koji su posljedica nedostatka radne snage, u brojnim djelatnostima postoji i određena siva zona o kojoj se u Hrvatskoj ne raspravlja previše, a onih koji je koriste sve je više. Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuje da je u lipnju 3.214 umirovljenika bilo zaposleno na četiri sata dnevno u skupini zanimanja “čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela i direktori”. Uglavnom je riječ o zapošljavanju direktora, odnosno o ljudima koji su gotovo isti dan otišli u mirovinu u svojim tvrtkama i vratili se raditi na četiri sata. Oni su tako po pitanju državnih nameta značajno rasteretili svoje tvrtke, njihova ukupna mjesečna zarada koju sada čine mirovina i plaća za polovinu radnog vremena nije se morala značajno umanjiti.
Da su poslodavci zadovoljni angažmanom umirovljenika svjedoči sve više oglasa s napomenom 'podržavamo zapošljavanje umirovljenika' na portalu MojPosao. Osim popunjavanja kućnog budžeta, povratak u svijet rada umirovljenicima osigurava i veća mirovinska primanja u budućnosti. Naime, zaposlenim umirovljenicima poslodavci uplaćuju doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju čega oni stječu pravo na povećanje mirovine, odnosno njezin ponovni izračun nakon što ostvare najmanje godinu dana novog radnog staža.
Izvor: Novi list
