Share
Tweet
Share

Radni odnos

  • Radno vrijeme i pauza

    Temeljem informacija iz Vašeg pitanja može se zaključiti kako ste zaposleni na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, te da Vam je rad raspoređen na 6 dana u tjednu, od ponedjeljka do subote, s time da radite svaku drugu subotu. U samom pitanju nije navedeno koju vrstu posla obavljate (kakva je narav posla, tj. da li je Vaš posao dodatno reguliran posebnim zakonom ili podzakonskim aktima), niti da li ste maloljetni radnik.

  • Pokušaj prisile radnika na otkaz

    S obzirom na činjenice koje ste naveli u svojem pitanju, možemo Vas izvijestiti kako slijedi - ugovor o radu može prestati na načine predviđene člankom 104. Zakona o radu: smrću radnika, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore), sporazumno, dostavom pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, otkazom i odlukom nadležnnog suda.

  • Privremeni rad u inozemstvu

    Odredba članka 16. Zakona o radu, propisuje da ako se radnik privremeno upućuje na rad u inozemstvo, ugovor o radu sklopljen između poslodavca i radnika mora imati i dodatne uglavke, propisane Zakonom o radu.

  • Uzastopni ugovori o radu na određeno i neplaćeni prekovremeni

    Sukladno odredbi stavka 2. članka 10. Zakona o radu, poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

  • Neiskorišteni godišnji odmor nakon promjene posla

    Zakonom o radu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, promijenjene su odredbe i koje se odnose na minimalno trajanje i prijenos godišnjeg odmora na novog poslodavca, te je uvedena i novela koja se odnosi na isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa između poslodavca i radnika.

  • Raskid ugovora o radu na određeno vrijeme

    Iz vašeg pitanja razvidno je kako ste zaposleni u osnovnoj školi. Osnovne škola je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirana kao javna ustanova te određena pitanja, pa tako i iz radnih odnosa zaposlenih u osnovnoj školi, osim ugovora o radu, regulira i navedeni zakon, Zakon o radu, Kolektivni ugovori, Pravilnici o radu konkretne škole, Statut škole itd. Stoga bi za bilo kakav konkretan odgovor u Vašem slučaju trebalo provjeriti navedene dokumente.

  • Mogućnost zapošljavanja radnika na 3 sata dnevno

    Poslodavac može zaposliti radnika na tri sata dnevno.

  • Ugovor o djelu te ugovor obavljanju poslova u trgovini

    1. Je li ugovor o djelu isto što i honorarni ugovor ? 2. Na koje vremensko razdoblje se mogu sklopiti ugovor o djelu i honorarni ugovor? 3. Da li to vrijedi za sve vrste djelatnosti (naša djelatnost je prodaja napitaka putem automata, tj. trgovina)?

  • Ugovaranje plaće (neto ili bruto)

    Plaća se može ugovoriti u neto iznosu, ali ju je poslodavac uvijek dužan obračunati i isplatiti u bruto iznosu, dakle, platiti sve doprinose i poreze.

  • Izmjena ugovora o radu - pazite što potpisujete!

    Neopreznim potpisivanjem možete potpisati sporazumni otkaz ili dobrovoljnu izmjenu ugovora o radu kojom si smanjujete plaće. Protiv toga više nećete moći uložiti nikakve prigovore niti to sudski osporiti. Više puta se dogodilo da su radnici neopreznim, ishitrenim i nepotrebnim potpisivanjem sami sebi stavili omču oko vrata. Bilo je slučajeva da su dobrovoljno potpisali otkaz, ili promjenu ugovora o radu iz neodređenog u određeno radno vrijeme, ili pak ugovorno smanjenje plaće. Nažalost, protiv takvog potpisanog ugovora odnosno sporazuma nema pravne zaštite. Radni su odnosi ugovorni odnosi, pa ugovorne strane - poslodavac i radnik, slobodno uređuju svoje odnose u radu sa zakonom. Prema tome, ako dvije ugovorne strane dobrovoljno potpišu izmjenu ugovora o radu, ona se primjenjuje (naravno, ako je u skladu sa zakonom). Poslodavci često traže da radnici odmah potpišu neke izmjene ugovora o radu, bez ostavljenog roka za razmišljanje i bez mogućnosti za konzultacije. Nažalost radnici u pravilu to i čine pa se time često dovedu u iznimno lošu situaciju. Naravno, isti problemi mogu zadesiti i poslodavca, ako bi potpisao nešto nepovoljno, loše i sl. Međutim, zbog prirode radnog odnosa u kojem je poslodavac uvijek jača strana, takvi problemi poslodavcima se dešavaju neusporedivo rjeđe, i lakšeg su oblika. Stoga ćemo u nastavku poći od pozicije radnika, kojima se takvi problemi stvarno i često dešavaju.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.