I dok politika, državna vlast, čini sve kako bi stariju populaciju što dulje zadržala u radnom odnosu, poduzetnička populacija u Hrvatskoj zasad nema previše razumijevanja za interese radne snage starije životne dobi.
Istodobno, sve se više tvrtki žali da, usprkos stalno otvorenim natječajima za zapošljavanje, na tržištu nema dovoljno radne snage.
Iz okrilja Hrvatske udruge poslodavaca ponovno je krenula inicijativa da se taj manjak riješi – ne zapošljavanjem starijih, što Zapad nastoji nametnuti kao novu svetinju – labavijim režimom zapošljavanja stranaca.
Poslodavačke udruge i poslovni sektor koji se bavi zapošljavanjem trenutačno su detektirali tri grupe deficitarnih zanimanja: graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo te uslužni dio vezan uz zdravlje.
Na probleme ne nailaze samo manje poznate i manje atraktivne tvrtke u graditeljstvu, trgovini, tekstilu ili obrtu nego i veliki sustavi poput Tehnike, Dalekovoda, Agrokora koji zaposlenima nude veću razinu sigurnosti i plaće koje su veće od prosječnih na tržištu.
Andro Nižetić, direktor u Tehnici, kaže da građevinari već dulje vrijeme lobiraju u Vladi da za tu djelatnost uvede zapošljavanje putem detašmana, kakvo Hrvatska ima s Njemačkom.
Prema tom bi receptu hrvatska Vlada potpisala međudržavni ugovor, primjerice, s bosanskohercegovačkom, odakle dolazi najviše stranih radnika, o detašmanima te odredila godišnju kvotu.
Premda inspektori rada godišnje u Hrvatskoj otkriju manje od 1.000 stranaca koji rade na crno i oko 8.000 neprijavljenih domaćih radnika, stručnjaci vjeruju da je samo u graditeljskom sektoru trenutačno na crno zaposleno oko 10.000 stranih radnika.
"Postoje poslovi koje hrvatski građani nikad nisu bili spremni raditi, pa se taj manjak nadomještao zapošljavanjem iz BiH ili drugih područja. Sada više nema takve mogućnosti", kaže Damir Skansi, pomoćnik generalnog direktora Dalekovoda. Dalekovod ima trajno otvorene oglase za zavarivače i montere.
I u najvećem hrvatskom koncernu, Agrokoru, kažu da, osim ciljanih natječaja, imaju i tzv. otvorene natječaje putem kojih svakodnevno primaju i zapošljavaju nove radnike.
Glasnogovornica kompanije Anja Linić priznaje da imaju problema u pronalaženju i zapošljavanju sezonskih radnika u proizvodnim kompanijama, za sezonske poslove u ratarstvu i maloprodaji, posebice u Istarskoj županiji.
Slično kao i u Hrvatskoj, i u ostalim dijelovima Europe bore se s manjkom radne snage. U pravilu, na cijeni su tri grupe zanimanja: oni koji misle glavom, oni koji su spretni s rukama i treći koji se mogu pohvaliti snažnim mišićima.
Njemačkim poduzetnicima trenutačno nedostaje više od 20.000 inženjera i visokokvalificiranih stručnjaka, posebice informatičara, ali i inženjera strojarstva. U Njemačkoj je zabrana zapošljavanja radnika iz novih članica EU na snazi do 2011.
(A.T.)
Izvor:
manager.hr
