Zajam Svjetske banke podrazumijeva i provedbu mjera za održivost mirovinskog sustava
Hrvatska je nedavno dobila zajam Svjetske banke od 200 milijuna eura, a ministar financija Ivan Šuker je tada istaknuo da u današnjim uvjetima "to mnogima može biti samo san", posebice zato jer je kredit odobren na 15,5 godina i uz kamatnu stopu od oko dva posto.
Iako se taj zajam može protumačiti kao "priznanje i pomoć naporima Vlade za ublažavanje utjecaja globalne gospodarske krize", taj Development Policy Loan (DPL) ili zajam za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru, podrazumijeva i neke mjere koje bi Vlada trebala donijeti u srednjem roku, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Niz reformi
U Svjetskoj banci ističu kako je njihov cilj, "osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava u Hrvatskoj". Te srednjoročne mjere, napominju, nisu uvjeti za povlačenje zajma. Iako Svjetska banka ne postavlja uvjete, Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i socijalne skrbi, kaže da Hrvatska u srednjem roku treba ispuniti niz mjera.
"To su otežavanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, povećanje dobi za umirovljenje žena na 65 godina, smanjenje ostalih povlaštenih mirovina i njihovo postupno izjednačavanje s općim mirovinskim sustavom, povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup iznad pet posto te smanjenje administrativnih troškova drugog i trećeg mirovinskog stup", nabraja Rožman.
Prerani odlazak s tržišta rada
Poznato je da Svjetska banka već godinama upozorava Hrvatsku na slabosti mirovinskog sustava, ali poseban problem predstavlja rano povlačenje s tržišta rada. Naime, osobe koje su otišle u mirovinu prije vremena, ranije su primale 24 posto nižu mirovinu. Od prije dvije godine, na zahtjev Stranke umirovljenika ta je razlika smanjena na svega 9 posto.
Inzistiranje Vlade na toj izmjeni bio je jedan od glavnih razloga što je propao raniji PAL zajam Svjetske banke koji je bio namijenjen provedbi reformi. Nova pravila ranog umirovljenja, prema Rožmanovim riječima, još nisu definirana, ali prema jednom od prijedloga, za svaku godinu ranijeg umirovljenja, mirovina bi bila manja za 5 posto.
Rezanje povlaštenih mirovina
Uz to, cilj je, kaže Rožman, postupno povećanje dobne granice za umirovljenje žena, tako da 2018. žene, kao i muškarci, odlaze u mirovinu sa 65 godina. To znači da će se uskoro početi podizati dobna granica po, primjerice, godinu dana, tako da 2018. ne bi došlo do “naglog reza”. Time bi se ispunila presuda Ustavnog suda o diskriminaciji žena i muškaraca, a Hrvatska bi se ujedno uskladila s praksom ostalih europskih zemalja.
Od ostalih promjena, može se očekivati daljnje smanjenje povlaštenih mirovina, te povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup. Da je Vlada na to spremna, potvrđuje i najnoviji plan njenih aktivnosti do 2012.godine koji je poslala Europskoj komisiji. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
