Na koji način će se porez na imovinu obračunavati još nije odlučeno.
Ministarstvo financija priprema Zakon o porezu na imovinu. No, iako je taj zakon trebao biti predložen još prošli mjesec, zbog preokupacije oko sastavljanja proračuna, to je odgođeno, a tek se rade simulacije načina obračuna na nekretnine, ali najvjerojatnije i vozila.
Premijerka Jadranka Kosor prilikom prijedloga proračuna u Vladi najavila je da novih poreznih opterećenja neće biti, što je djelomično i točno, s obzirom na to da Vlada za takav porez donosi zakonski okvir, a novac od tog poreza slijeva se u blagajnu lokalnih jedinica, pišu Ljubica Gatarić i Lidija Kiseljak u Večernjem listu.
Vlada će zasigurno njegovo donošenje opravdati manjkom novca lokalnih jedinica zbog planirano nižih prihoda od poreza na dohodak u 2011. godini. Lokalne jedinice tvrde da će na planiranih 20-ak milijardi kuna proračuna svih lokalnih jedinica, uključujući i Zagreb, imati čak 1,5 milijardi kuna podbačaja.
Najveću odgovornost za taj manjak prebacuju na Vladu, koja je sredinom ove godine promijenila zakon o porezu na dohodak i ostavila ih, kako tvrde, bez 793 milijuna kuna i od nje traže i da im nadoknadi taj gubitak. Po svemu sudeći, umjesto novca lokalci će dobiti novi porez, jer su i oni dobili informaciju iz Vlade da je prijedlog zakona pripremljen.
Na koji način će se obračunavati porez na imovinu još nije odlučeno, odnosno hoće li se uvesti više poreznih stopa te hoće li se porez obračunavati iznad određene vrijednosti nekretnine ili pak prema njezinoj kvadraturi. Ni za vozila i plovila još nije utvrđen način oporezivanja, odnosno struktura i stope.
U svim europskim zemljama postoji porez na imovinu, njegova se visina kreće od jedan do tri posto – iznad određene vrijednosti ili kvadrature nekretnine, a pri tome se ne ubraja nekretnina u kojoj se živi.
Prema nekim procjenama, od njega bi se kod nas moglo ubrati od pet do sedam milijardi kuna na godinu. Primjerice, prema jednostavnoj računici, za vikendicu od oko 50 kvadrata čija je cijena oko 2.000 eura po četvornom metru i uz prosječnu stopu poreza od 1,5 posto, trebalo bi platiti oko jedanaest tisuća kuna poreza godišnje. On se inače plaća jednokratno i sigurno je da bi posebno u vrijeme krize bio velik udarac za građane. Iako, reći će drugi, oni koji imaju dodatne nekretnine sigurno imaju i mogućnost plaćanja tog poreza.
Mnoge europske zemlje također imaju veće poreze za vozila i plovila. Prosječni godišnji porez na vozila je oko 1.000 eura. Ako je, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj 1,5 milijuna vozila, uvede li se veći porez od sadašnjeg, moglo bi se godišnje, prema procjenama, naplatiti oko 10 milijardi kuna. (T. B.)
Izvor: Večernji list
