Dok na burzi rada posao čeka više od 300 tisuća hrvatskih građana, postoje zanimanja kojih nedostaje, i to ne u malim sredinama, nego u velikim gradovima poput Splita. Dijele se stipendije, a prosjek nije presudan.
Ako ste na postdiplomskom studiju iz elektrotehnike, a prosjek vam i nije najsjajniji, velike su šanse da postanete stipendist grada Splita i mjesečno primate 800 kuna. To vrijedi za još 14 deficitarnih zanimanja: doktor medicine, magistar farmacije, magistar inženjer građevinarstva, arhitekture, geodezije, magistar matematike, njemačkog jezika i književnosti, fizike, psihologije, logopedije...
Svake godine prilikom raspisivanja natječaja za stipendiranje učenika i studenata utvrđuju se zanimanja koja su od interesa za grad Split, a prema službenom dokumentu koji gradu dostavi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Riječ je o zanimanjima za kojima je, prema podacima zavoda, tijekom protekle godine postojala izraženija potreba na tržištu rada.
"I među ovim deficitarnim zanimanjima postoje razlike kad su u pitanju šanse za posao. Najviše ih imaju doktori medicine koji uđu u našu evidenciju jedino ako nisu položili stručni ispit ili čekaju specijalizaciju. Onih kojih nema ni za lijek jesu magistri psihologije, to pouzdano znam jer smo i mi na zavodu tražili jednog, te magistri logopedije i edukacijske rehabilitacije ili defektolozi, kako smo ih prije zvali", kaže Miroslav Delić, pročelnik splitskog područnog ureda HZZ-a.
Popis zanimanja od interesa za grad Split utvrđuje se stoga što je Pravilnikom o načinu i uvjetima stipendiranja učenika i studenata određeno da je studentima koji se školuju za ta zanimanja dovoljan niži prosjek, odnosno 3,5 za ostvarivanje prava na stipendiju od ostalih studenata kojima treba prosjek od 4,0", objašnjava za Slobodnu Dalmaciju Ines Milina Ganza. (M.D.)
Izvor: Danas.net
