Ono što ne napravite ponekad može imati veći utjecaj od onoga što napravite.
'Biti pasivan' ponekad doista znači 'biti odličan šef'. Pritom ne mislimo da pasivnost podrazumijeva lijenost ili nerad. Naprosto, postoje neke stvari koje šefovi zaista ne bi trebali raditi:
1) Reći „Baš sam se mislio ispričati…“
Nikada se ne trebate ispričati zbog toga što se niste ispričali ranije. Ako ste u nečemu pogriješili reagirajte odmah. Sigurno istu stvar očekujete i od svojih zaposlenika stoga budite dosljedni.
Još važnije, dobar lider mora se znati ispričati kada pogriješi. Odmah. To ne umanjuje autoritet. Upravo suprotno.
2) Tražiti godišnja izvješća o radu zaposlenika
Izvješća ovakve vrste gubitak su vremena. Povratnu informaciju o svom radu zaposlenici moraju dobivati kontinuirano jer je to jedini dokaz da pratite njihov rad, doprinos i napredak. Staviti nečiji trud i napor jednom godišnje u svega par listova papira u najmanju je ruku neozbiljno i neprofesionalno.
Na doprinos zaposlenika treba reagirati na vrijeme (pohvalom ili nagradom) tj. onda kada se taj doprinos i dogodio. Jedino tada zaposlenici mogu dati još veći doprinos.
Vaš je zadatak svaki dan nadgledati, usmjeravati i ohrabrivati zaposlenike da rade još bolje. Baviti se njima jednom godišnje najobičniji je odraz lijenosti.
3) Poticati kreativnosti kroz formalne sastanke
„Sutra u podne je sastanak na kojem ćemo imati brainstorming.“
Stvari naprosto ne funkcioniraju tako: za dobre ideje nisu vam potrebni sastanci već zaposlenicima morate dati mogućnost da vam se obrate kad god imaju dobru ideju, individualno.
Vjerujte, zaposlenici se svakodnevno zamišljaju na vašem mjestu i pritom su, naravno, uvjereni da bi znali raditi taj posao bolje od vas, cijelo vrijeme. Imaju ideje. Dobre, a ponekad i odlične. Budite otvoreni, znatiželjni i potičite ih da s vama dijele te ideje. Ili argumentirajte zašto vam se čini da neka ideja nije dovoljno dobra ili isplativa. Za takve stvari ne trebaju vam sastanci. Neke ideje naproto su predobre da bi čekale 'do sutra popodne'.
4) Kreirati plan razvoja tvrtke bez razvoja zaposlenika
Formalni razvojni planovi su, kao i godišnja izvješća, velika korporativna izmišljotina. Umjesto toga, upoznajte svoje zaposlenike. Saznajte za svakoga od njih čemu se nada i što može postići: kakve su njegove vještine i iskustvo, kakvom se razvoju karijere nada, kako to može pomoći vama u razvoju poslovanja itd.
Razgovarajte s ljudima koji rade za vas. Njihove želje i vaši poslovni ciljevi kompatibilni su i više nego mislite. Jednom kada imate dovoljno informacija osmislite projekte koji će vama biti korisni i na njima angažirajte zaposlenike koji pokazuju sklonost takvom poslu. Obavezno dajte povratnu informaciju. 'Razvoj' nije hrpa papira već – akcija.
5) Raditi usluge 's predumišljajem'
Stara izreka kaže: posudi toliko novca koliko možeš izgubiti. Isto vrijedi i za usluge: napravite uslugu ili ustupak bez očekivanja da će vam netko vratiti istom mjerom.
Neki šefovi vole igrati na kartu 'grižnje savjesti': „Darko, bio sam fleksibilan i odobrio sam ti slobodne dane kada se tvoj sin razbolio….sada mi zaista moraš napraviti uslugu i raditi ovaj vikend.“
Velikodušnost bi uvijek trebala biti jednosmjerna ulica. Napravite uslugu ili ustupak kada je tako nešto ispravno učiniti, a ne kada od toga možete imati korist. Kvalitetni vođe daju. Ne uzimaju. (M.M.)
Izvor: Inc.
