Hrvatski poslodavci smatraju da smo među ‘najneradničkijim’ zemljama u Europi i da nam ne treba toliko neradnih dana. S druge strane, Kina dokazuje da veći broj neradnih dana ne čini ekonomiju slabijom.
Ako je vjerovati podacima na svjetskoj razini, a sudeći po broju blagdana i praznika u svijetu, najjače ekonomije ispadaju najveći ‘neradnici’ na svijetu.
Kinezi, primjerice, imaju 17 praznika/blagdana među kojima i korištenje tzv. ‘zlatnih tjedana’ (sedmodnevni praznik koji se veže uz tri najvažnija praznika: Kineska nova godina, Međunarodni dan rada i Nacionalni dan), prenosi Novi list.
U Indiji ne rade čak 18 dana, a u Japanu 15. Osim toga, Japanci imaju slobodan ponedjeljak ukoliko neki od petnaest praznika ili blagdana pada na nedjelju, dok se u neradni dan pretvara i radni, koji 'pada' između dva blagdana ili praznika. U Japanu ne rade niti na Dan zelenila, Proljetni ekvinocij, Dan punoljetnih osoba, Dan djece i tako redom.
Razvijena Švicarska ima 11 neradnih dana radi praznika i blagdana, te dodatne neradne dane na kantonalnim i lokalnim razunama. Danska (kao i Hrvatska) ima 14, a Austrija 13 neradnih dana. Osim godišnjeg odmoram, Talijani uživaju u dodatnih 11 dana.
Za razliku od toga, Rumunji imaju svega 5 neradnih dana i, za razliku od gore navedenih primjera, slabu ekonomiju.
U Hrvatskoj su već krenule neslužbene najave da će se Tijelovo, Dan antifašizma i Dan državnosti pretvoriti u radne dane. Ministar financija Slavko Linić već je u veljači kazao kako bi takav potez sigurno imao značajan ekonomski efekt jer bi za istu cijenu rada imali više radnih sati odnosno, veću produktivnost.
Izvor: Danas.hr
