Ignoriranje i uskraćivanje novog 'materijala' za tračeva najčešće rješenje za probleme na poslu.
Međuljudski odnosi se ubrajaju u ključne čimbenike koji utječu na zadovoljstvo radnim mjestom. Pokazalo je to i najnovije Istraživanje o kolegijalnosti na poslu portala MojPosao, koje je provedeno tijekom ožujka i travnja 2010. na uzorku od preko 500 ispitanika.
Prema rezultatima istraživanja većina ispitanika se imala prilike susresti s nekolegijalnim ponašanjem svojih suradnika. 67% ispitanika susrelo se s kolegama koji su zasluge neopravdano prisvajali sebi, dok se 69% ispitanika susrelo s nadređenima koji su činili isto. Prosječno 15% ispitanika nikada se u svom radnom vijeku nije susrelo s kolegama/nadređenima koji su njihove zasluge prisvajali sebi, dok se prosječno 10% ispitanika s ovom vrstom nekolegijalnog ponašanja susrelo svega jednom.
Prebacivanje pogrešaka
Kada se radi o međusobnom prebacivanju pogrešaka, ispitanici su se češće susreli s kolegama koji bi na njih prebacivali svoje greške (73%), dok je takvo ponašanje nadređenih ipak nešto rjeđe i zabilježeno je kod 64% ispitanika. Slična je situacija i s prebacivanjem odgovornosti i radnih zadataka.
Što se dijeljenja ideja tiče, pokazalo se kako ih je 'sigurnije' podijeliti sa suradnicima nego s nadređenima. Naime, 44% ispitanika izjavilo je kako su doživjeli da nadređeni njihovu ideju predstavlja kao svoju, dok je takva situacija nešto rjeđa kod suradnika (41%). Potrebno je naglasiti da je većina ispitanika u ovom slučaju ipak izjavila kako nisu doživjeli krađu ideja niti od nadređenih niti od suradnika (prosječno 31%), dok se prosječno 14% ispitanika u takvoj situaciji našlo svega jednom.
Širenje tračeva
Širenju lažnih informacija, su pak znatno više skloni suradnici u donosu na nadređene. Tako je 60% ispitanika doživjelo situaciju u kojoj su suradnici o njima jednom ili više puta prošili lažne informacije, dok je takva iskustva s nadređenima imalo svega 36% ispitanika. Od ispitanika koji su izjavili da je netko o njima zlonamjerno proširio lažnu informaciju, češće se radilo o informacijama poslovnog karaktera nego o informacijama privatnog karaktera.
No, uredski tračevi ipak se ne šire toliko brzo, pa tako većina kolega i nadređenih ipak ne širi informacije koje su iznijete u povjerenju. Širenje informacija iznesenih u povjerenju tako je doživjela svega oko trećina ispitanika, s time da kolege češće šire tračeve privatnog karaktera, dok su nadređeni ipak orijentirani na informacije vezane uz posao.
Ispitanici se s nekolegijalnim ponašanjem najčešće nose na način da ga ignoriraju i paze da ne daju povoda da se takvo ponašanje ponovi (60%). 27% ispitanika na takvo se ponašanje požalilo drugim kolegama, 26% ispitanika prestalo je komunicirati s osobom koja je informacije proširila, a tek je 8% ispitanika vratilo istom mjerom.
Podmetanja
Iako podmetanja u poslovnoj sredini zaista postoje, ona se ipak u većini slučajeva mogu svesti na povremene razmirice i uglavnom nemaju trajnog utjecaja na karijeru. Većina ispitanika (njih 46%) tako je izjavila kako se nisu našli u situaciji u kojoj bi podmetanje naškodilo njihovoj karijeri, 22% ispitanika nije moglo procijeniti jesu li se našli u takvoj situaciji, dok je izostanak promaknuća zbog podmetanja iskusilo 32% ispitanika.
Iako je trenutna gospodarska kriza nepovoljno utjecala na poslovanje većine tvrtki, utješna je činjenica kako u većini slučajeva nije utjecala na međuljudske odnose na radnom mjestu. Većina ispitanika (njih 66%) izjavila je kako je nekolegijalno ponašanje jednako rijetko (ili učestalo) kao i prije krize, bilo da se radi o nekolegijalnom ponašanju kolega ili nadređenih. Ispitanici su to objasnili činjenicom da je nekolegijalnost osobina čovjeka pa samim time nema veze s krizom.
Više informacija pronađite na: Istraživanje o kolegijalnosti na poslu
