Prema istraživanju koje je tijekom prosinca 2006. proveo MojPosao, svaki osmi zaposlenik u Hrvatskoj bio je na bolovanju iako nije bio bolestan.
Naime, 65% ispitanih poslodavaca susrelo se s odlaskom svojih zaposlenika na bolovanje u trajanju od jednog dana. U istraživanju je sudjelovalo preko 1.000 posloprimaca i preko 100 poslodavca, prema čijem je mišljenju, prosječno 25% bolovanja je lažno.
Istraživanje je pokazalo kako su osobe sa završenom srednjom školom češće na lažnom bolovanju (16%), od osoba koje imaju završen fakultet ili akademiju (9%), dok je broj muškaraca i žena koji odlaze na lažna bolovanja, podjednak.
Prosječno trajanje lažnog bolovanja četiri dana
Zaposlenici koji odlaze na lažna bolovanja (njih 13%) čine to prosječno 1,4 puta godišnje. Takva bolovanja mogu potrajati te je prosječno trajanje lažnog bolovanja četiri dana.Razlozi koji se navode za odlazak na bolovanja kao što su: "Ne osjećam se dobro" ili "Osjećam da bi mogao dobiti gripu" naveli su poslodavce da posumnjaju u istinitost bolovanja. U većini jednodnevnih bolovanja zaposlenici kao razloge navode mučninu, glavobolju, virozu, povišenu temperaturu i slično.
Suprotno tome, razlozi izostanka s posla pod izlikom bolovanja najčešće su:
Sankcije zbog lažnog bolovanja
Čak 51% poslodavaca otkrilo je da su njihovi zaposlenici lagali o razlogu izostanka s posla.Većina zaposlenika koji su otkriveni dobiju opomenu, ali postoji i mogućnost otkaza. Ovisno o situaciji, 13% poslodavaca otpustilo je zaposlenika, 16% ih je smanjilo plaću u vrijednosti izostanka, a 74% ih je opomenulo zaposlenika.
Gledano prema regijama, Istra i Primorje prednjače po broju zaposlenika koji su bili na lažnom bolovanju (19%). Slijedi Zagreb i okolica gdje je 16% zaposlenika bilo na lažnom bolovanju. Najmanje lažnih bolovanja ima u Sjevernoj i Istočnoj Hrvatskoj (7%).
Ovo su tek osnovi rezultati, a integralne rezultate pogledajte OVDJE!
