Posljednjih godina ankete pokazuju kako čak 91% građana koristi godišnji odmor, a oko 40% zaposlenih, ili njih gotovo pola milijuna, taj odmor iskoristi za boravak na moru, u planinama ili negdje u unutrašnjosti.
No, kvaliteta odmora i "krpanje" kućnog budžeta za podmirenje tih troškova posebna su priča.
Sindikati, koji redovito iz godine u godinu prate troškove i trendove ljetovanja prosječne hrvatske obitelji, složni su u ocjeni da najjeftinija varijanta podrazumijeva boravak u vlastitoj vikendici koju su davno izgradili roditelji ili smještaj u bliže ili šire obitelji po cijelom Jadranu.
Stručni suradnik za ekonomsku politiku u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, Domagoj Faber ističe kako je prema popisu iz 2003. godine, sto tisuća objekata imalo status vikendica, "pa njihovi sretni vlasnici svoj godišnji odmor mogu provesti bez većih troškova skupog smještaja na obali".
Iako sindikalisti tek marljivo prikupljaju i računaju podatke za nastupajuću ljetnu sezonu, po svemu sudeći, a potvrđuju to i u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, prosječna će se hrvatska obitelj koja ne spada u red "privilegiranih" s rodbinom po moru, financijski provesti slično kao i prošle godine.
To znači, pokazuju izračuni NHS-a, da će i ove godine za sedam dana uživanja u morskim blagodatima minimalno trebati osigurati dodatnih 3.000 kuna.
Kod onih pak koji se odluče za polupansionski smještaj i nešto veću izvanpansionsku potrošnju, troškovi za sedam dana ljetovanja popeti će se na, većini obitelji visokih, 6.300 do 7.000 kuna.
Ekonomski savjetnik NHS-a Goran Bakula naglašava kako to znači da će četveročlanoj obitelji za ljetovanje trebati još jedna sindikalna košarica, koja je već sada u travnju iznosila oko 6.300 kuna.
Budući da prosječna plaća od 4.649 kuna pokriva oko 73% troškova te košarice, valja pretpostaviti da će tijekom ljetnih mjeseci prosječna plaća pokrivati tek između 35 do 37 posto ukupnih životnih troškova te troškova ljetovanja.
(V.K.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
