Prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima sredstva s računa osiguranika u drugom mirovinskom stupu u slučaju njegove smrti tijekom razdoblja štednje ulaze u nasljednu masu i isplaćuju se zakonitom nasljedniku.
No, u slučaju kada iza preminuloga postoje članovi obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (a to mogu biti djeca, udovica ili udovac koji su do trenutka smrti osiguranika navršili najmanje 50 godina, ili mlađi od te dobi ako im je utvrđena opća nesposobnost za rad, kao i roditelji koje je osiguranik uzdržavao, ili im je utvrđena opća nesposobnost za rad), po Zakonu o mirovinskim fondovima korisniku pripada povoljnija mirovina.
To znači da nasljednik ima pravo izbora između isplate dviju mirovina, one iz prvog i one iz drugog stupa ili prebacivanja sredstava u sustav generacijske solidarnosti i isplate jedne mirovine kao da je osiguranik izdvajao doprinose samo za prvi stup, ako je to za njega povoljnije.
"Kako je razdoblje štednje u drugom stupu zasad još uvijek kratko, nasljednicima se u pravilu više isplati samo prvi stup, pa se sredstva s računa preminulog osiguranika", kažu u HZMO.
Inače, u slučaju da iza preminuloga nema korisnika obiteljske mirovine, nasljednici Regosu moraju predati zahtjev za isplatu sredstava pisanim putem (na obrascu ili u slobodnoj formi). Zahtjev mora sadržavati ime, prezime i matični broj građana preminulog, kao i podnositelja zahtjeva, njegovu adresu i broj računa na koji će se novac isplatiti te vlastoručni potpis.
Tome treba priložiti i pravomoćno sudsko rješenje, u kojem su navedena i sredstva individualne kapitalizirane štednje. Nasljednici bi, stoga, morali imati na umu da u ostavinskoj raspravi moraju navesti da je osiguranik imao štednju u drugom stupu, kako se postupak ne bi morao ponavljati.
Savjet je, također, da se u rješenju o nasljeđivanju ne navodi iznos koji osiguranik određenog dana ima na računu, jer se taj iznos mijenja ovisno o vrijednosti imovine mirovinskih fondova. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
