Unatoč gubitku zaposlenja mladi optimističnije gledaju na budućnost
Kriza će trajati još najmanje godinu do dvije, dok oni pesimističniji smatraju da će kriza u Hrvatskoj trajati i više od dvije godine. Pokazuju to rezultati istraživanja "Djeca krize", koje su nad 1.519 ispitanika proveli MojPosao i Business.hr.
Najpesimističniji su zaposlenici koji rade u hrvatskim institucijama. Njih 51 posto smatra da će kriza trajati još više od dvije godine, a krizu dužu od dvije godine očekuje i 48 posto ispitanika iz državnih tvrtki. Među najoptimističnijim ispitanicima su oni koji rade u privatnim tvrtkama, iako su optimističniji oni koji rade u tvrtkama u stranom vlasništvu.
S obzirom na dob, najoptimističniji su građani mlađe dobi, do 30 godina, budući da njih 11 posto vjeruje da će kriza završiti ove godine, dok to isto vjeruje tek 3 posto starijih od 41 godine. No, istovremeno, 33 posto mladih do 30. godine smatra da će kriza trajati više od dvije godine, a isto vjeruje čak 59 posto starijih od 41 godine.
Većina tvrtki u krizi
Čak je 82 posto ispitanika izjavilo da se gospodarska kriza osjeti u tvrtki u kojoj rade, a gotovo su svi naglasili da kriza u određenoj mjeri utječe na njihov život. Tek je 4 posto ispitanika izjavilo da kriza ne utječe na njihov život.
Stariji ispitanici su u većoj mjeri bili žrtve smanjenja plaća, dok su mlađi ispitanici češće gubili radna mjesta. Naime, čak je 59 posto ispitanika starijih od 41 godine priznalo da im je uslijed krize plaća smanjena, a nižu plaću prima i 47 posto ispitanika mlađih od 30 godina. Međutim, posao je zbog krize izgubilo 15 posto mlađih ispitanika, dok je među starijima od 41 godine, posao izgubilo njih 9 posto.
Gledano prema obrazovanju, najveće žrtve smanjenja plaća su najobrazovaniji – njih čak 56 posto, dok je među ispitanicima srednje stručne spreme, plaća smanjena tek nešto više od polovici (52 posto). No, VSS ispitanici su u najmanjoj mjeri gubili radna mjesta (8 posto), dok je među onima sa VŠS-om i SSS-om posao izgubilo njih 14, odnosno 16 posto.
Država reže plaće, privatnici broj zaposlenih
Ako je suditi prema izjavama ispitanika, gospodarska je kriza u Hrvatskoj podjednako zahvatila sve tvrtke, bez obzira na tip vlasništva. Tako se kriza osjeti u tvrtkama 82 posto zaposlenih koji rade u tvrtkama u hrvatskom državnom vlasništvu te 81 posto ispitanika iz hrvatskih institucija, i isto toliko iz privatnih tvrtki u domaćem vlasništvu. Da se kriza osjeti i u njihovim tvrtkama, izjavilo je 79 posto zaposlenih u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu.
Možda najbolji pokazatelj krize jest zabrana novih zapošljavanja u tvrtkama, što je bio slučaj kod 52 posto ispitanika, dok je u tvrtkama 43 posto ispitanih došlo do smanjenja plaća. Uz to su, naravno, smanjeni troškovi putovanja i troškova po odjelima, a 35 posto ispitanih je istaknulo da je u njihovim tvrtkama došlo i do otpuštanja radnika.
Prema rezultatima, najviše je otpuštanja bilo u stranim privatnim tvrtkama (47 posto), a najmanje u državnim tvrtkama. U njima je najpopularnija mjera borbe protiv krize zapravo zamrzavanje novog zapošljavanja, istaknulo je 60 posto zaposlenih u državnim tvrtkama. Državne tvrtke su također u najvećoj mjeri snizile plaće (47 posto), dok je isto iskusilo 40 posto zaposlenih u tvrtkama u domaćem vlasništvu te svega 24 posto zaposlenih u tvrtkama u stranom vlasništvu.
Dakle, iako su zaposlenicima državnih tvrtki plaće snižene u najvećoj mjeri, najveći gubitak radnih mjesta zabilježene je u privatnom sektoru, među domaćim i među stranim vlasnicima.
Nema povišica ni napredovanja
Čak je 70 posto ispitanih naglasilo da ove godine ne očekuje povišicu, dok ih 63 posto ne očekuje niti napredovanje na radnom mjestu.
Što se pak tiče poslovne budućnosti, 17 posto ispitanika očekuje da će za pet godina raditi u nekoj drugoj tvrtki na drugom radnom mjestu, a jednako toliko ih vjeruje da će za pet godina imati vlastitu tvrtku. Zanimljivo, čak 16 posto ispitanika vjeruje da će za pet godina raditi isti posao kao i danas i to u istoj tvrtki, dok se samo 10 posto ispitanih u budućnosti vidi na sličnom radnom mjestu, ali u drugoj tvrtki, a 14 posto u istoj tvrtki na drugom radnom mjestu.
Mladi bi selili
Čak više od petine ispitanika je priznalo da ne razmišljaju od svojoj karijeri u slijedećih pet godina. Najviše onih koji ne znaju gdje će raditi za pet godina zabilježeno je među starijima od 41 godine (28 posto), a za njima slijede mlađi od 30 (21 posto) te oni od 31 do 40 godina (19 posto).
Čak je 55 posto ispitanih navelo da su radi bolje poslovne prilike spremni odseliti iz mjesta prebivališta. Najveći dio njih (33 posto) spreman je seliti i izvan države, dok bi se isključivo unutar hrvatskih granica selilo 16 posto ispitanih, a jednako bi ih toliko radi posla isključivo selilo iz Hrvatske. Na preseljenje radi bolje poslovne prilike ne bi bilo spremno 20 posto ispitanih.
U mobilnosti prednjače najmlađi ispitanici, oni do 30 godine starosti. Samo ih se 10 posto ne bi selilo radi bolje poslovne prilike. Na preseljenje radi posla ne bi bilo spremno niti 20 posto ispitanika u dobi od 31 do 40 godina te 32 posto starijih od 41 godine.
Cijelo istraživanje u PDF formatu možete downloadati OVDJE! (V. K.)
