Mjesečnim uplatama između stotinjak i 250 kuna u životno osiguranje ili treći mirovinski stup 30-godišnjak može sa 60 navršenih godina otići u prijevremenu mirovinu i mjesečno dodatno primati između 470 i čak 1020 kuna.
Mjesečnim izdvajanjem male svote novca za životno osiguranje i treći mirovinski stup kroz 30 godina prosječan Hrvat može otići u prijevremenu mirovinu po novom, znatno restriktivnijem Zakonu o mirovinskom osiguranju sa znatno većim mjesečnim primanjima od onih koja bi ostvario punom mirovinom bez dodatne štednje, piše Nikola Sučec u Business.hr-u.
Prema izračunu tvrtke Marshaly, mjesečnim uplatama između stotinjak i 250 kuna u te vrste štednih proizvoda 30-godišnjak može sa 60 navršenih godina otići u prijevremenu mirovinu i sljedećih 17 godina (procijenjeni životni vijek u Hrvatskoj je 77 godina) mjesečno dodatno primati između 470 i čak 1020 kuna.
Marko Marić, director tvrtke Marshaly, objasnio je kako ulaganjem u životno osiguranje, treći mirovinski stup ili životno osiguranje vezano uz investicijske proizvode ulagač može solidno zaraditi i uživati u mirovini, a izbor štednje ovisi o ulagačevim osobnim sklonostima. "Ne postoji zlatno pravilo za ulaganje. Ulagači su konzervativni ili aktivni pa bi svaki od njih prije konačne odluke trebao razgovarati s investicijskim savjetnikom", kazao je Marić.
"Primjerice, prednosti 3. stupa u odnosu na životno osiguranje jest to što klijent u 50. godini može dobiti 30 posto ušteđevine kao gotovinsku isplatu, a ostatak se isplaćuje rentno dok se novac ne potroši. Taj se novac može koristiti samo za mirovinu. Prednost je i u 25 posto državnih poticajnih sredstava, ali nedostatak je što se u izračunima mirovinskih fondova računa kao da poticaji idu svih 30 godina, što ne mora biti točno. Dobit u slučaju štednje u trećem stupu iznosi oko 45 posto dugoročno", objašnjava Marić.
Kod životnog osiguranja, pak, dobit se kreće od 3 do 4 posto, ali ono ima niz drugih namjena poput jamstva prilikom uzimanja kredita, niže kamatne stope, prebijanja kredita i sl. Pozitivna je stvar što osiguravatelji nude plaćanje indeksacije kojom se povisuje razine mjesečnih uplata za iznos inflacije.
Kao dobar način ulaganja Marić navodi i životno osiguranje s ulaganjem u investicijske fondove. "U tom slučaju novac se može ulagati na određeni burzovni indeks, što isključuje strah od pogreške fond menadžera, a uskoro će se moći dobiti i garancija za uloženi novac", zaključio je.
Prema predloženom zakonu, povećavao bi se postotak penalizacije za ranije umirovljenje s dosadašnjih 1,8 posto po godini na 4,08 posto, pa bi za umirovljenje pet godina prije zakonskog roka za odlazak u starosnu mirovinu to smanjenje iznosilo 20,4 posto. Istodobno bi se pak za svaku godinu staža ostvarenog nakon navršenih 65 godina mirovina povećala 4,08 posto, odnosno za maksimalnih pet godina 20,4 posto. (A. P.)
Izvor: Business.hr
